Povodom nedavno obilježena dana bioraznolikosti donosimo kratak prikaz tropskih alga ubojica koje su, kad su prvi put zabilježene u Jadranu, s pravom zabrinule domaću javnost. One su na žalost još tu i zaposlile su domaće stručnjake, ali i nevladine udruge koje se, unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima, vrijedno i samozatajno hvataju ukoštac s ovim ekološkim neprijateljem.
Alge ubojice
Pojedine djelove svjetskog mora, a time i Jadranskog, napadaju dvije vrste algi roda Caulerpa koje su izrazito agresivne. Naime, ne postoje predatorni ni nametnički organizmi koji bi ograničavali rast populacije. Obje vrste su posljednjeg desetljeća zabilježene u Jadranskom moru, a istraživanja pokazuju da uništavaju ekološku ravnotežu i biološku raznolikost podmorja na kojima su pronađene.
Praktički sve zemlje Sredozemlja ugrožavaju alge roda Caulerpa
Caulerpa
Alge roda Caulerpa građene su od kauloida odnosno stabalca debljine 2-3 mm i dužine do 2 metra, za podlogu pričvršćenih sitnim korjenjem dok se iz stabla prema svjetlu razvijaju filoidi tj. listići. Filoidi su morfološki djelovi alge koji se najviše razlikuju među pojedinim vrstama.
Caulerpa taxifolia
Caulerpa taxifolia
Caulerpa taxifolia tropska je vrsta alge fluorescentno zelene boje s horizontalnim stablom, filoida dugačkih od 5-65 cm; sliči grančici crnogoričnog stabla tise (Taxus) pa otuda i naziv taxifolia. Alga, pronađena u Sredozemnom moru, je hibrid koji se koristi za ukrašavanje akvarija sa slanom vodom, a zbog svoje žarko zelene boje česta je u akvarijima s tropskim ribicama. Prvi se puta koristila u akvariju u Stuttgartu, gdje je i dobiven genetski jači i otporniji hibrid, kojeg su kasnije prenjeli u druge oceanografske institute. Pretpostavlja se da je u slobodan okoliš ispuštena iz Oceanografskog instituta u Monacu 1984. godine odakle se vrlo brzo proširila po Sredozemlju.
Za razliku od prirodne tropske vrste Caulerpe taxifolie, hibrid može lako preživjeti u hladnijem moru temperature 5 -10 °C i jednako se brzo širi u čistom, otvorenom moru kao i u zagađenim lukama i zaljevima. Širi se na različitim staništima – na pješćanom, stjenovitom ili muljevitom dnu na dubinama do 100 metara. Treba ipak napomenuti: što je dubina veća prekrivenost dna je manja.
Caulerpa taxifolia
Naselje alge Caulerpa taxifolia
Hibrid c. taxifolia ne razmnožava se spolno već samo vegetativno obnavljanjem iz otkinutih djelova alge, što joj omogućava brzo širenje na sidrima plovila, u ribarskim mrežama i sl. pri čemu bez vode može preživjeti više od tjedan dana. Alga u sebi sadrži otrov koji nije opasan za ljude, ali ju stoga većina morskih organizama izbjegava, neka su istraživanja pokazala da je otrovna za neke vrste. Prilikom širenja alga potpuno prekriva dno te pritom uništava spužve, koralje i ježince, potiskuje sve ostale organizme, a njome se ne hrani niti jedna vrsta riba ili glavonožaca.
Caulerpa racemosa
Caulerpa racemosaCaulerpa racemosa jedna je od najraširenijih tropskih alga zgasito zelene boje s razgranatim horizontalnim stablom te filoidima dužine 15-20 cm koji nalikuju nezrelom grozdu grožđa. Prvi je puta primjećena 1930. godine u Tunisu, a proširila se Sueskim kanalom iz Crvenog mora. Razmnožava se najčešće vegetativnim putem, no vrlo je vjerojatno uspješno spolno širenje kao i prijenos planktonske zigote gibanjem mora što joj omogućuje brzo širenje na velike udaljenosti. Caulerpa racemosa višeslojno prekriva dno pri čemu dolazi do truljenja detritusa i razvoja anoksičnog sloja u kojem se razvija otrovni plin sumporovodik.
Caulerpa racemosa
Kako ih zaustaviti?
Uklanjanje obiju vrsta algi uglavnom se svodi na fizičke metode – ručno skupljanje te isisavanje podvodnim sisaljkama. Obje metode nisu konačne jer je za širenje i razmnožavanje dovoljan mali djelić alge, koji se vrlo brzo obnovi u novu biljku. Takve metode su djelotvornije pri Caulerpi taxifoliji zbog njene žarke boje, dok je Caulerpu racimosu vrlo teško primjetiti jer je zbog zagasito zelene boje gotovo nevidljiva.
Uklanjanje C. taxifolia nanošenjem bakrenog sulfida
Najdjelotvornija metoda uklanjanja je prekrivanje crnom plastičnom folijom koja biljci krade svjetlost presudnu za život. Važno je da alge budu prekrivene najmanje tri mjeseca kako bi se spriječio njihov razvoj.
Jadransko more
U Jadranskom moru Caulerpa taxifolia pronađena je 1994. godine u Starigradskom zaljevu na otoku Hvaru, u Malinskoj na otoku Krku te iste godine, a 1996. godine u Barbatskom kanalu uz otok Rab. Caulerpa racemosa pronađena je 2000. godine na Paklinskim otocima (otok Marinkovac), a do danas se pojavila ispred Cavtata, uz Pelješac na tri lokaliteta te u podmorju Mljeta, Hvara i Biševa.
Istraživanja nalazišta Caulerpe taxifolie i Caulerpe racemose najčešće se obavljaju u okviru nacionalnog projekta Jadran barem četiri puta na godinu, a u novije vrijeme se obavljaju dodatna istraživanja Laboratorija za bentos te Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Za uklanjanje primjenjuju se ranije spomenute metode pri čemu se je lokacija u Barbatskom kanalu potpuno uklonila, a vjeruje se da će se ukloniti i u Malinskoj. Zaljev Stari Grad prekriven je naseljem alge C. taxifolie na više od 50 ha pri čemu postupno nestaju morski ježinci, spužve, koralji i neke vrste riba. Da bi se usporilo i spriječilo širenje, uklanjaju se rubni djelovi naselja. Sporijem širenju pogoduje činjenica da glavnina morskih struja i valova otkinute djelove nosi prema dnu zaljeva gdje je alga i naseljena.
Alge se i dalje šire, najčešće ljudskim djelovanjem. No, u Hrvatskoj problem Caulerpe još nije u odgovarajućoj mjeri podignut na nacionalnu razinu, a jedino se tako može adekvatno financirati i zakonski regulirati.
Nema komentara:
Objavi komentar