Stranice
nedjelja, 5. lipnja 2016.
St. Patrick’s Day
Uvod
Sv. Patrick rođen je krajem 4. st., ali ne zna se točno gdje; neke od pretpostavki su da je rođen u Walesu, Škotskoj ili možda čak Francuskoj. Prema nekim izvorima, pravo ime mu je bilo Succat, a prema drugima zvao se Maewyn. Kad je imao šesnaest godina otet je i odveden u Irsku, gdje je radio kao pastir. Nakon šest godina zatočeništva uspio je pobjeći i otići u Francusku, gdje je postao svećenik. Budući da su Irci tada bili poganski narod, Sv. Patrick se oko 432. g. ponovno vratio u Irsku kao misionar i počeo širiti kršćanstvo. Putujući po Irskoj otvarao je crkve i škole i propovjedao kršćanstvo.
Slika 1. Katedrala Sv. Patricka u Dublinu
Prema predaji, Sv. Patrick je koristio djetelinu s tri lista (shamrock) da bi poganskom stanovništvu objasnio Sveto trojstvo i u spomen na to djetelina je postala nacionalni simbol Irske. Uz njega se također veže i legenda da je protjerao zmije iz Irske međutim, izvjesno je da u Irskoj nikad nije ni bilo zmija, već da to protjerivanje ima simboličko značenje, jer zmije su bile poganski simbol te su Irci na taj način, prihvaćajući kršćanstvo, odbacili poganske običaje i tradiciju. Umro je 17. ožujka oko 460. godine, nakon čega su njegovi sljedbenici slavili taj dan u njegovu čast noseći djetelinu. Kako su se Irci iseljavali iz Irske, tako su sa sobom ponijeli tradiciju štovanja Sv. Patricka. Prva proslava Dana Sv. Patricka u SAD-u održana je u Bostonu 1737. Na taj dan organiziraju se velike parade i svečanosti, a osim u Dublinu, najveća parada održava se u New Yorku.
Republika Irska
Republika Irska ima površinu od 70 284 km2, čime zauzima 5/6 otoka, dok preostala 1/5 pripada Sjevernoj Irskoj. Administrativno je podijeljena na četiri provincije (Connacht, Leinster, Munster i dio Ulstera) i na 26 okruga. Na geliku (engl. Gaelic, stari keltski jezik) Irska se naziva Éire (izgovara se AIR uh), pjesnici su je nazivali Erin, a često ju se naziva i Smaragdni otok. Prema posljednjem popisu iz 2002. godine Irska je imala 3,9 milijuna stanovnika, od čega je skoro 60% živjelo u urbanim područjima. Glavni grad Dublin (koji se na geliku naziva Baile Átha Cliath) ima oko pola milijuna stanovnika, a njegova urbana aglomeracija nešto preko milijun stanovnika. Drugi grad po veličini je Cork sa 123 000 stanovnika, odnosno 128 000 stanovnika (aglomeracija). Stanovnici su većinom potomci Kelta, koji su se ovdje počeli naseljavati oko 400. g. pr. Kr. Irska ima jako dugu i burnu povijest, ali neki od najznačajnijih događaja su pripojenje Velikoj Britaniji 1800. godine te osamostaljenje 1922. godine, do kojeg je došlo nakon brojnih pobuna. Najveći politički problem Irske u suvremenom razdoblju i dalje je spor oko Sjeverne Irske.
Današnji broj stanovnika iznosi tek 2/3 ukupnog broja stanovnika koji je ova zemlja imala početkom 1840-ih. Presudan utjecaj na demografski razvoj Irske imala je Velika glad koja je harala od 1845. do 1851. godine, a do koje je došlo zbog slabog uroda krumpira, najznačajnije prehrambene namirnice. Računa se da je od gladi umrlo oko milijun stanovnika, a ovakve prilike još su dodatno ubrzale već započeti trend iseljavanja, pa se tako u sljedećih 20 godina iselilo oko milijun stanovnika, uglavnom u SAD. U razdoblju između 1820. i 1943. godine u SAD se iselilo oko 4,5 milijuna Iraca. Također je zanimljivo napomenuti da je od ukupnog broja stanovnika SAD-a 1850. godine, njih više od 50% bilo rođeno u Irskoj. Irska dijaspora u SAD-u je i danas jedna od najvećih. Prema podacima Statističkog ureda SAD-a 1990. godine oko 22 milijuna stanovnika te države bilo je irskog podrijetla. Međutim, u posljednjih petnaestak godina, situacija u Irskoj značajno se promijenila. Naime, iz jedne tipične emigracijske zemlje, Irska je danas postala imigracijska zemlja zahvaljujući svom ubrzanom gospodarskom razvoju u posljednjih petnaestak godina.
Slika 3. Dublin
Gospodarski razvoj Irske
Irska je tradicionalno bila poljoprivredna zemlja međutim, sredinom 1950-ih dolazi do snažnijeg razvoja industrije. Udio industrijskih proizvoda u ukupnom izvozu je veći od 80%. Posebno značajan razvoj posljednjih godina zabilježila je industrija visoke tehnologije (prvenstveno elektronička industrija), koja u izvozu sudjeluje s više od 25%. Najnoviji podaci govore da 83% porasta ukupne bruto proizvodnje čine tri sektora: proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda; izdavačka djelatnost, tiskanje i reprodukcija tiskanih medija te proizvodnja elektroničke i optičke opreme.
Iz godine u godinu pozitivna vanjskotrgovinska bilanca se povećava, tako da je s 2 milijuna eura 1990. godina porasla na 38 milijuna 2002. godine. Prema podacima irskog statističkog ureda, BDP 2002. godine iznosio je nešto manje od 130 milijuna eura, odnosno 33 000 eura po stanovniku. U usporedbi s 1999. godinom BNP porastao je za 45%, odnosno za 35% po stanovniku! U ukupnom bruto domaćem proizvodu najmanji udio ima poljoprivreda (oko 7%), zatim industrijski sektor (oko 35%), dok najveći udio ima uslužni sektor (preko 60%), koji ujedno i zapošljava većinu radne snage. Snažan razvoj unutar tercijarnog sektora bilježe turizam (nešto preko 6 milijuna turista i zarada od 4 milijuna eura 2002. godine) i financije. Stopa nezaposlenosti kreće se oko 5%. Prema navedenim podacima vidljivo je da je ova nekoć slabo razvijena zemlja danas postala jedna od razvijenijih europskih zemalja.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Nema komentara:
Objavi komentar