Regionalni dispariteti Hrvatske kao posljedica burnog historijsko-geografskog razvoja, nodalno-funkcionalne organizacije i prostorno neujednačene ekonomske strukture, najviše se očituju u ruralnim i pograničnim područjima. Općina Kamanje, smještena u zapadnom dijelu Karlovačke županije, uz rijeku Kupu i državnu granicu s Republikom Slovenijom primjer je pograničnog i ruralnog prostora. Negativni demografski procesi (tip E4 ukupnog kretanja – izumiranje) koji su rezultanta nepovoljnog prirodnog, ali i mehaničkog kretanja stanovništva, zatim nedovoljna razvijenost mreže naselja, funkcija i gospodarstva te oskudni resursi i periferni položaj u odnosu na glavne pravce razvoja, zahtijevaju posebne mjere i primjerene planske koncepcije. S obzirom na svoj pogranični položaj Općina ima stratešku važnost kao područje ostvarivanja intenzivne prometne i gospodarske aktivnosti. Njezina kvalitetna razvojna pozicija može se valorizirati kroz razvoj pogranične ekonomije te uključivanje u razne međunarodne projekte.
Sl.1. Geografski položaj Općine Kamanje
Izvor: Hrvatska mreža za ruralni razvoj (www.hmrr.hr)
Gospodarstvo općine Kamanje se bazira pretežito na malom i srednjem poduzetništvu te je usmjereno prema manjim pogonima uglavnom „čistih“ djelatnosti. Česta su mješovita domaćinstva u kojima je jedan član zaposlen u industrijskim ili uslužnim djelatnostima, a poljoprivredom se bavi kao dopunskom djelatnošću. Glavninu poljoprivrednih resursa posjeduju obiteljska gospodarstva usmjerena na ratarsku proizvodnju, dok na zemljištu u državnom vlasništvu nema organizirane proizvodnje. Za napredak u gospodarstvu Općine nedostaje jedan vid suradnje, suradnja gospodarstvenika, koja najviše pridonosi napretku te ju je potrebno što prije razviti kako bi ovo područje postalo prosperitetno. Riječ je o prostoru ograničenog ili uvjetovanog investicijskog interesa (Ocjena gospodarskog stanja, Prostorni plan općine Kamanje, 2008). Na svjetsko tržište plasirano je mnoštvo jeftinijih poljoprivrednih proizvoda, niša je zatvorena, pa je nužno pronaći novi održivi koncept razvoja izvan poljoprivredne aktivnosti. U planiranju razvoja također se moraju uzeti u obzir dostupnost i racionalnost mreža infrastrukture i društvenih djelatnosti.
Što sve daje Europska unija?
Hrvatska je zemlja koja teži gospodarskom prosperitetu i političkoj stabilnosti, ali na tom putu nailazi na niz problema. Europska unija kroz razne fondove i programe dodjeljuje određena financijska sredstva zemljama kandidatkinjama za provedbu potrebnih pravnih, gospodarskih i institucionalnih reformi. Odobrena financijska sredstva namijenjena su konkretnim projektima čija je svrha daljnji razvoj određenog područja.
Fondovi Europske unije namijenjeni su smanjivanju regionalnih različitosti između zemalja članica i zemalja kandidatkinja, zatim jačanju državnih institucija s ciljem bržeg integriranja u sustav Europske unije, i pripremi za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova nakon pristupanja Uniji. Važna karakteristika pretpristupnih fondova je potreba apliciranja kvalitetnih i održivih projekata. Kako bi kandidati aplicirali i dobili sredstva iz predpristupnih fondova, potrebno je uspostaviti cijeli niz institucija i tijela po uputama iz Bruxellesa. Nakon što se usvoje određeni zahtjevi Europska komisija ocijenjuje spremnost za prihvat sredstava iz fondova (Skoko, 2009).
Hrvatska je u razdoblju od 2000. godine do sadašnjeg trenutka koristila sredstva za različite namjene iz pet europskih fondova. Prvi korišteni fond bio je CARDS čiji je cilj bio pomoć u obnovi, razvoju i stabilizaciji nakon ratnih razaranja, zatim Phare program koji za cilj ima pomoći državama korisnicama provesti reforme nužne za pristupanje Uniji; ISPA je namijenjena za infrastrukturna ulaganja na području prometa i zaštite okoliša, a SAPARD je program namijenjen ruralnom razvoju, napretku u poljoprivrednoj proizvodnji i pripremanju za korištenje sredstava iz fondova Zajedničke poljoprivredne politike.
Instrument predpristupne pomoći (IPA) jedinstven je fond koji zamjenjuje i objedinjuje Phare, ISPA i SAPARD fondove. Sastoji se od pet komponenti koje obuhvaćaju: pomoć u tranziciji i izgradnji institucija, prekograničnu suradnju, ruralni i regionalni razvoj te razvoj ljudskih potencijala. Financijska vrijednost IPA programa u šestogodišnjem razdoblju od 2007. do 2013. godine iznosi 11.468 milijardi eura i uspostavljena je Uredbom Vijeća br. 1085/2006. Do 30. lipnja 2008. godine Europska komisija Hrvatskoj je doznačila 94 893 milijuna eura bespovratnih sredstava (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, http://www.safu.hr).
Zbog svog neobičnog teritorijalnog oblika Hrvatska u čak osamnaest županija graniči sa susjednim državama. Većina tih županija smatrana je pretežito ruralnim krajevima, obilježenim depopulacijom i gospodarskom stagnacijom. Revitalizacija najugroženijih krajeva, pogranično-ruralnih, moguća je, barem djelomično, upravo korištenjem sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije.
Ovim člankom obuhvaćen je samo jedan aspekt IPA-e, prekogranična suradnja na primjeru općine Kamanje. Činjenica je da bez kvalitetne poljoprivredne politike nema napretka ruralnog prostora, ali isto tako napredak nije moguć niti bez dobre prekogranične suradnje, pogotovo zbog toga što političke granice nisu istovjetne fizionomskim granicama regija. Hrvatska sudjeluje u osam projekata prekogranične suradnje, sa svakom susjednom državom te u dva transnacionalna projekta: program South Eastern European Space i Mediteran program. Ciljevi svake prekogranične suradnje prvenstveno su poboljšati kvalitetu života u pograničnom području, omogućiti održiv gospodarski razvoj kroz mrežu zajedničkih prekograničnih djelatnosti i kroz jačanje kapaciteta za inovacije, povećati socijalnu koheziju te očuvati prirodne i kulturne posebnosti.
Preko trnja do zvijezda
Izražena depopulacija područja, slabo razvijena infrastruktura te nedovoljni financijski i ljudski kapaciteti za rad jedinica lokalnih samouprava izazovi su koji su potaknuli Općinu da pristupi izradi različitih projekata. No, uz brojne nedostatke, tu je i razvijeno malo i srednje poduzetništvo i visoka stopa zaposlenosti u jednom dijelu projektnog područja, dobar prometni položaj, resursi za razvoj ekološko-selektivnog oblika turizma te poduzetnički duh stanovništva. Oni su primjer prednosti zahvaljujući kojima je općina Kamanje postala općina s najviše projekata u Republici Hrvatskoj. Uprava Općine uspjela je pribaviti više od 400 tisuća eura od Europske unije za projekte prekogranične suradnje tako da je proračun porastao s 600 000 kuna na 4 700 000 kuna. Razlozi zbog koji je Europska unija prihvatila projekte Općine su jednostavni: projekti su bili životni i održivi, bili su ciljano usmjereni i na prostor i na problem. Ukupan cilj je bio iskoristiti potencijale ovog područja za razvoj ruralnog turizma.
Korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova u Općini započinje 2005. godine u okviru prekogranične suradnje INTERREG IIIA – program za susjedstvo Slovenija-Mađarska–Hrvatska. Prvi projekt u kojem je Općina sudjelovala bio je projekt “Cleaning the banks”. Ideja za projekt proizašla je iz planinarskog društva Vrlovka, no zbog loših financijskih i operativnih mogućnosti, nedostatka partnera i donatora zaživjela je tek u okviru prekogranične suradnje. Temeljni cilj bio je poboljšati stanje okoliša uz rijeku Kupu te, omogućivši suradnju javnih institucija i poduzeća, povećati razinu ekološke svijesti. Osim promocije kupčinskog kraja u turističke svrhe, ovim projektom omogućena je sanacija divljih deponija uz obale rijeke i potaknuto selektivno sakupljanje otpada u projektnom području. Jedinice lokalne samouprave koje su sudjelovale u provedbi projekta opremljene su komunalnom opremom poput kontejnera, a stanovništvo je senzibilizirano s pitanjem ekološke održivosti. Potaknuti uspjehom prvog projekta načelnik i zaposlenici općine započeti posao nastavljaju u okviru novog projekta.
‘Vallis Colapis’ projekt je koji obuhvaća područje jedinica lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji koje su smještene uz rijeku Kupu (Grad Ozalj, općine Kamanje, Žakanje, Ribnik i Netretić) te u budućnosti prostor Bele Krajine u susjednoj Sloveniji (općine Črnomelj, Metlika i Semič). Prve aktivnosti ovog projekta bile su okrupnjavanje turističkih zajednica, osnivanje razvojne agencije za ‘Vallis Colapis’ te osnivanje lokalne akcijske skupine sa savjetodavnom ulogom. Kroz takvo organiziranje LAG-a osigurava se sudjelovanje građana i zainteresiranih sudionika u zajednici u donošenju i provođenju lokalne razvojne strategije na prostoru Vallis Colapis (Regionalni skup za područje Gorskog Kotara, 2007, http://www.mreza-lokalni-razvoj.net). Cilj projekta je poticanje ekonomsko-socijalne kohezije i razvoja ljudskih resursa kroz zajednički turistički i kulturni prostor u pograničnom području. Do ostvarenja cilja dolazi se razvojem i poboljšanjem turističke infrastrukture koja će povezivati ponuđače turističkih usluga. Financirano je uređenje, označavanje i opremanje 18 planinarskih staza, 225 km biciklističkih i 29 km vinskih cesta. Izrađen je turistički vodič i web stranica projektnog područja. Zbog sve većih zahtjeva turista za rekreacijskim područjima započelo se s uređenjem toka rijeke Kupe financiranog projektom ‘Curs Colapis’. Izgradnjom infrastrukture omogućava se korištenje prirodnih potencijala, ali se u isto vrijeme ovi potencijali i štite od negativnog utjecaja ljudi.
Program ‘Sewer System by Kupa’ nastao je zbog potrebe općina Kamanje i Žakanje da riješe problem otpadnih voda na svom području. Time bi se zadovoljio i cilj unaprijeđenja stanja okoliša u pograničnom području i potaklo održivo korištenje prirodnih resursa. Izrađena je projektna dokumentacija za kanalizacijske sustave sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda na prostoru općina Kamanje i Žakanje za ukupno 5 naselja (Kamanje, Orljakovo, Žakanje, Bubnjarački Brod i Jurovski Brod).
Zaključak
Iz iskustva zemalja koje su prošle kroz “novačenje” u Europsku uniju i koristile pretpristupnu pomoć vidimo da je najvažnija dobro strukturirana politika regionalnog razvoja, jasno određena strategija i ciljevi. Nije svejedno koji će projekti biti financirani. Sredstva pretpristupne pomoći ograničena su i nisu toliko izdašna da bi riješila sve probleme s kojima smo suočeni. Čini se da je bolje financirati manji broj dobro usmjerenih projekata većim količinama novaca nego raspršiti sredstva na manje značajne projekte koji neće moći pridonijeti restrukturiranju i transformiranju prostora.
Općina Kamanje nastala je tek prije četiri godine, a već slovi kao najbogatija općina Karlovačke županije. U javnoj upravi zaposleno je dodatnih troje ljudi, nastala je i Turistička zajednica za prostor Grada Ozlja, općinu Kamanje, Žakanje i Ribnik. Spilja Vrlovka uređena je za posjetitelje, sanirana su divlja odlagališta otpada te je uređen tok Kupe.
Pogranični položaj Općine trebalo bi još više usmjeravati prema uspostavljanju međudržavne suradnje između stanovnika, tvrtki, gradova i općina susjednih graničnih područja, industrijskoj kooperaciji, međusobnom zapošljavanju u radu slobodnih carinskih, industrijskih i trgovačkih zona. Time bi se stekla znanja i ostvarila suradnja sa susjednim općinama u Sloveniji, koja se kroz naredno razdoblje može produbiti i doprinijeti osmišljanju novih projekata, usmjerenih na proizvodnju i tehnologiju te otvaranje više radnih mjesta.
Nema komentara:
Objavi komentar