Pojačan interes raznih korisnika, a ponajviše planovi proširenja skijališta ponovno su Medvednicu, goru gotovo stopljenu u isti organizam s gradom Zagrebom, njegovo rekreacijsko područje s tradicijom zaštite prirode dužom od 100 godina te jedan od 10 hrvatskih parkova prirode, stavili u središte interesa znanstvene i ekološki osviještene šire javnosti koja opravdano postavlja pitanje: Kako ju sačuvati za buduće naraštaje?.
Ove nedjelje (21. 3. 2004.) imali smo prilike putem malih ekrana po prvi puta uživo pratiti prijenos jednoga skijaškog natjecanja iz Hrvatske. Sadržaj radnje: otvoreno prvenstvo Hrvatske u alpskom skijanju. Mjesto radnje: skijaška staza Crveni spust na sjev. strani Medvednice. Vrijeme radnje (u meteorološkom smislu): sunčano s temperaturom zraka 15-ak °C i nedefiniranom visinom (umjetnoga) snijega koji se isticao na stazi stvarajući kontrast blatnom okruženju pokraj staze u kojem su uživali malobrojni posjetitelji, funkcioneri i novinari. Cilj radnje: podsjećanje hrvatske javnosti da usprkos teškim ozljedama Janice i Ivice Kostelić (ovim putem najiskrenije im želim uspješan oporavak i još mnogo sportskih uspjeha) koje su ih udaljile od ovogodišnje sezone Svjetskoga kupa, ni skijanje, ni medijski interes skijanje u Hrvatskoj nisu ni najmanje jenjali te da svi s nestrpljenjem očekujemo žensku utrku slaloma za Svjetski kup koja će se održati/trebala bi se održati/možda će se održati/se trebala održati u Parku prirode Medvednica već sljedeće sezone.
Ne želeći subjektivnim interpretacijama dalje zamarati čitatelje geografije.hr, servirajući im osobne impresije i sugestivne odgovore, prelazim u formu stručnog izraza s ciljem objašnjenja medvedničke stvarnosti proizašlih iz čvrstih znanstvenih činjenica.
Uz isprike glavnom uredniku geografije.hr na novinarsko-senzacionalističko-subjektivističkom stilu u ovom uvodnom odlomku, u svoju obranu iznosim da mi je namjera bila zainteresirati čitatelja, odnosno posjetitelja naše stranice, za jednu ozbiljnu i aktualnu temu, sažetu u nekoliko pitanja: zašto je Medvednica uopće zaštićena, koja je njezina funkcija, koji su glavni problemi proizašli iz neprimjerenog gospodarenja zaštićenim područjem Parka prirode Medvednica, koje aktivnosti i u kojoj mjeri razvijati na Medvednici kako bismo ju sačuvali za sljedeće generacije.
Neki odgovori sadržani su u poglavljima koja slijede:
– Zašto je Medvednica zaštićena
– Što je park prirode te gdje je i na koji način organiziran Park prirode Medvednica
– Skijanje na Medvednici: “za” i “protiv”
– Što još predstavlja opasnost za Medvednicu
– Razgovor s ravnateljicom Javne ustanove Park prirode Medvednica Nives Farkaš-Topolnik, dipl. ing. šumarstva te voditeljicom promotivnih aktivnosti Snježanom Malić-Limari, dipl. ing. biologije
– Prijedlog daljnjega gospodarenja Medvednicom
U pisanju osvrta, kao i spremnošću na intervju, puno su mi pomogle ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica, Nives Farkaš-Topolnik, dipl. ing. šumarstva te voditeljica promotivnih aktivnosti Snježana Malić-Limari, dipl. ing. biologije. Ovim putem im iskreno zahvaljujem i želim puno uspjeha u daljnjem radu zadovoljstvo sviju nas.
Nema komentara:
Objavi komentar