Analizirali smo (ne)utemeljenost demografske projekcije Generalnog urbanističkog plana (GUP) Pule koji je u fazi donošenja, a podigao je i dosta prašine u javnosti.
Grad Pula nalazi se pred usvajanjem Generalnog urbanističkog plana (GUP) i Prostornog plana uređenja (PPU). Nakon prvog, koji je donesen tek 1964. godine, te drugog iz 1983. koji je još na snazi, to će biti treći GUP Pule. Ovih je dana, točnije 6. veljače 2004., Upravni odjel za prostorno uređenje zaprimio 1.100 zahtjeva u kojima je bilo i po nekoliko primjedbi. Oko 50 posto svih primjedbi, ustvari su zahtjevi građana za proširenje granica svojih građevinskih područja, tj. zahtjevi za urbanizacijom. Druga najbrojnija skupina primjedbi, a radi se oko 20 posto, predstavljaju zahtjevi za deurbanizacijom, očuvanjem zelenih površina i zaštitom priobalja od «betonizacije». Nakon što ih odjel obradi, primjedbe se šalju Povjerenstvu na razmatranje, pa Savjetu za praćenje izrade GUP-a i PPU-a, a potom idu na usvajanje Gradskom poglavarstvu. Nakon toga, na sve će se primjedbe morati pismeno odgovoriti pošiljateljima. Slijedi usuglašavanje s prostornim planovima višeg reda, a konačnu odluku donosi Gradsko vijeće. Oko dijela GUP-a koji se odnosi na demografsku analizu i procjene «podiglo se dosta prašine» o čemu je pisano i u dnevnom tisku: Majić, Dražen (2004): Služe li demografske procjene u GUP-u isključivo interesima građevinskih lobija?, Glas Istre, 16. veljače, br. 45, god. LXI, str. 12-13. Naime, prema GUP-u bi trebalo u Puli 2015., broj stanovnika porasti na 70.000.
Predviđanje kretanja broja stanovnika
Prije svega valja upozoriti na terminološku razliku pojmova koji se koriste. Kod općeg predviđanja budućeg kretanja stanovništva razlikujemo: prognozu-koja ima obilježje grubog predviđanja; procjenu-koja je više stav samog procjenitelja;perspektivu-.koja se temelji na određenim pretpostavkama i projekciju-koja obično ima više varijanti (Friganović, 1990). Postoje kratkoročne (do 5 godina), srednjoročne (5-10) i dugoročne prognoze (više od 10 godina). Valja napomenuti da se termin demografska procjena (ocjena) više koristi za razdoblje između dva popisa (dva poznata razdoblja) tako da se on odnosi i na prošlost. Projekcije stanovništva predstavlja širi pojam koji uključuje prognoze i perspektive (Malačić, 2000). Prognoze su one za koje je autor uvjeren da će se ispuniti i zato na neki način, sa svojim stručnim autoritetom, stoji iza njih. Zbog toga se izrađuju u samo jednoj varijanti. Perspektive stanovništva se u pravilu izrađuju u više varijanti. Za pojedine varijante, autor izrađuje/postavlja različite hipoteze o budućem razvoju stanovništva, ali se ne opredjeljuje koja je od njih više vjerojatna (Malačić, 2000). Sve što autor tvrdi je da će se pojedina varijanta ostvariti, ako se budu ostvarile pretpostavke odnosno hipoteze pomoću kojih je pojedina varijanta izračunata. Izrada demografskih projekcija ima izuzetno praktično značenje. Ona predstavlja temelj planiranja budućeg razvoja nekog prostora. Da bi mogli ocijeniti utemeljenost spomenute projekcije iz GUP-a moramo provesti analizu novijeg demografskog razvoja grada Pule.
Popisi stanovništva na pulskom području
Prvi službeni poslijeratni popis stanovništva (1948.) zabilježio je 21.065 stanovnika u Puli. Nakon toga, broj stanovnika se povećavao do 1991. kada se broj zaustavio na 62.378 (sl. 1). Unatoč konstantnog apsolutnog povećanja, relativni pokazatelj-prosječni godišnji porast se smanjivao. Tako se broj stanovnika prosječno godišnje najviše povećavao u prvom poslijeratnom međupopisju-po stopi od 6%, da bi se u periodu 1981.-1991. stopa rasta smanjila na 1,1%. Posljednje desetogodišnje razdoblje, 1991.-2001., otkrilo je da se broj stanovnika Pule smanjio s 62.378 na 58.594. No kod podatka iz 2001. treba imati na umu nekoliko činjenica koje otežavaju usporedbu s prijašnjim rezultatima popisa. Najprije 1996. godine naselja Pješčana Uvala, Valbonaša, Vinkuran i Vintijan izdvojena su iz grada Pule i pripojeni općini Medulin (iako je u Službenim novinama Županije Istarske br. 4/1996 pogrešno objavljeno da su ta naselja izdvojena iz naselja Banjole). U ta četiri naselja živjelo je 2001. 1.256 stanovnika (Pješčana Uvala=576, Valbonaša=53, Vinkuran=501 i Vintijan= 126). Ako uskladimo prostorne obuhvate 1991. i 2001. (jer nam nije poznato koliko su stanovnika imala ta naselja 1991.) tada je Pula, u istom obuhvatu kao i 1991, imala 59.850 stanovnika. Nadalje, promijenjena je i metodologija koja je primjenjena 2001. Glavna promjena odnosi se na definiciju odsutnog stanovništva koje boravi u inozemstvu. Tako su u broju stanovnika Pule evidentirani samo oni koji borave u inozemstvu do godine dana. Primjerice, 1991. je ukupnog stanovništva Pule (dakle onih do godine, ali i duže od toga) u inozemstvu bilo 1.326. Ako uspoređujemo Pulu u istom prostornom obuhvatu kao i 1991, smanjenje iznosi –2.528 stanovnika, iako ni to nije potpuno opravdana usporedba zbog navedene razlike u popisnoj metodologiji.
Prirodno kretanje i migracijski saldo
Da bi dobili potpuniju sliku novijeg demografskog razvoja, raščlanili smo udio prirodnog kretanja i migracijskog salda u posljednja tri desetljeća. U prvom analiziranom međupopisju, 1971.-1981, ukupan broj stanovnika povećao se za 8.655 i to pod većim utjecajem pozitivnog prirodnog kretanja (prirasta) od 5.048 u odnosu na migracijski saldo koji je također pozitivan i iznosio je 3.607 (to nije ukupan broj doseljenih u Pulu, već pokazatelj da je toliko osoba više doseljeno od onih koji su se iselili). I u idućem desetljeću, 1981.-1991., broj stanovnika je rastao pod dominantnijim utjecajem prirodnog kretanja (+3.373) u odnosu na migracijski saldo (+2.852). Sredinom devedesetih godina, sada već prošlog stoljeća, dogodile su se znakovite promjene u prirodnom kretanju stanovništva. Višedesetljetno smanjivanje broja rođenih, a istovremeno povećanje broja umrlih dovelo je 1995. do pojave negativnog prirodnog kretanja ili prirodnog pada stanovništva Pule («škare» su se otvorile, sl. 2). Te je godine rođeno 512 djece, a umrlo 545 stanovnika. S izuzetkom iduće, 1996. godine, trend se nastavio, s obilježjem povećanja razlike, na žalost u korist broja umrlih.
Starenje stanovništva, što je u ostalom i hrvatski te svjetski proces u razvijenim zemljama, nije zaobišlo ni Pulu. Broj mladih (u dobi 0-19) se apsolutno i relativno smanjuje. Dok je 1961. trećina Puljana pripadala mladom kontingentu, taj se udio smanjio 2001. na 20,6% (sl. 3). Isto tako povećava se udio starog stanovništva, što će se u budućnosti dodatno odraziti na demografski razvoj kroz prirodno kretanje stanovništva. Dobno-spolna piramida stanovništva Pule 2001. pripada tipu regresivnog ili kontraktivnog tipa (sl. 4) što je najnepovoljniji od tri osnovna (progresivni ili ekspanzivni i stacionarni ili stagnantni). Ono što je važno za buduću reprodukciju stanovništva jest broj žena u tzv. fertilnoj dobi (15-49) koji se također smanjuje, kao i kontingent iz kojeg se on «mobilizira», a to je predfertilna dob (0-14).
Prema migracijskim obilježjima, stanovništvo Pule je najvećim dijelom doseljeno (55,0%). Gotovo jednak je udio doseljenih iz Istarske županije (33%), neke druge županije Hrvatske (32,9%) i iz inozemstva (33,7%). Od doseljenih iz inozemstva, najviše je onih iz Bosne i Hercegovine (5.753), Srbije i Crne Gore (3.061) i Slovenije (1.002). Zajedno s doseljenim stanovništvom iz Makedonije iz te je četiri države doseljeno 10.139 stanovnika (10.201 s još četiri naselja koja su izdvojena iz naselja Pule). Broj doseljenih u Pulu iz cijele bivše Jugoslavije 1991. je iznosio 11.027. Važno je istaknuti da se udio stanovništva koji od rođenja živi u Puli stalno povećava. Tako je s 30,6% 1961. godine udio povećan na 44,2% 2001. (sl. 5).
Budućnost demografskog razvoja
Budući demografski razvoj Pule nije moguće predvidjeti bez detaljne analize prošlosti. Proces smanjenja biološke reprodukcije koji je sredinom 1990-ih ušao u tu fazu da u Puli više ljudi umire, nego što se rađa nastaviti će se i u budućnosti. Kratka analiza posljednja tri desetljeća pokazala je da je upravo prirodni prirast bio generator porasta broja puljskog stanovništva (a ne imigracija!). Uz to, za očekivati je nastavak procesa starenja (smanjivanje udjela mladog stanovništva, uz povećanje starog). Ono što je svakako teže predvidjeti jesu doista migracije. Tko je primjerice pri izradi prostornog plana 1980-ih mogao predvidjeti rat i demografske posljedice koje je uzrokovao? Do 2015. desit će se sigurno mnoge promjene. Eventualnim ulaskom u EU također su moguća povećana migracijska strujanja (u kojem smjeru?, prije emigracijska nego imigracijska), no brojka od 70 tisuća 2015. godine, koja je neki dan objavljena u novinama, čini se prevelikom, pogotovo ako prognozu temeljimo na dosadašnjim trendovima iz bliže nam prošlosti. Takav porast značio bi da će broj stanovnika rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,1%, jednakoj kao i u periodu 1981.-1991., što je s obzirom na prirodno kretanje gotovo nevjerojatno. Podsjećam da je prema demografskoj procjeni GUP-a Pule iz 1964. u njoj 2000., trebalo živjeti 120.000 stanovnika!?, a prema regionalnom prostornom planu Istre iz 1969. Pula i Pazin su 1990. trebali zajedno imati 115.000 stanovnika (od toga Pazin 20.000-25.000), a cijela Istra 300.000!? Prema drugom GUP-u Pule, onom iz 1983. u gradu je 2000. trebalo živjeti 70.000 stanovnika. Popis 2001. ustanovio da u njoj ne živi niti 60.000. Iduću popis 2011. pokazat će koliko su demografske projekcije mnogih prostornih planova, pa tako i Pule bile (ne)vjerodostojne.
Nema komentara:
Objavi komentar