Ivica i Marica

Ivica i Marica je bajka braće Grimm uz koju su odrasla mnoga djeca. Radi se o popularnoj bajci koja je doživjela mnoge ekranizacije, neke mračnije, a neke prikazane baš kao u bajci. Bajka “Ivica i Marica” prikazuje probleme društva iz 19. stoljeća kada su mnogi bili gladni i kada nije bilo neuobičajeno da roditelji napuste djecu jer ih nisu mogli uzdržavati.

Spada među najpoznatije bajke na svijetu te uči o borbi između dobra i zla. Priča ima sretan završetak, djeca se vraćaju svome tužnom ocu i nastavljaju živjeti s njime sretno i zadovoljno. Zla vještica je nastradala i time se šalje poruka kako dobro uvijek pobjeđuje zlo. U ovoj se priči ističe bratska ljubav i odanost te roditeljska ljubav i razumijevanje.

Kroz ovu priču djeca mogu naučiti kako mogu biti lukavija od zlih i pokvarenih ljudi te na promišljen način uvijek pobijediti zlo oko sebe. Ovdje nije riječ o osveti već u pomaganju kada se netko od braće (u ovom slučaju Ivica) nađe u bezizlaznoj situaciji.

Kratak sadržaj

Ivica i Marica su bili brat i sestra koji su živjeli u maloj i skromnoj kući s ocem i maćehom. Njihova se kuća nalazila na rubu šume daleko od ostalih. Kako su bili siromašni i nisu više imali ni za kruh, maćeha je predložila ocu da ostavi djecu duboko u šumi kako bi barem njih dvoje mogli preživjeti.

Nakon što su ih ostavili u šumi Ivica i Marica su se znali vratiti nazad jer je Ivica cijelo vrijeme bacao bijele kamenčiće, koji su im poslužili kao trag. Međutim maćeha nije htjela odustati pa je opet predložila ocu da ih ostave u šumi. Ovog puta se brat i sestra više nisu znali vratiti.

Našli su se u šumi gladni i prestrašeni. Odlučili su potražiti sklonište i tako su trećeg dana naišli na malu kuću napravljenu od kolača i kruha. Kako su bili gladni počeli su trgati komadić po komadić kuće i krenuli jesti.

U tom je trenutku iz kuće izašla starija žena koja ih je odmah pozvala unutra. Spremila im je razna ukusna jela i nakon toga poslala na spavanje da se odmore. Djeca nisu bila svjesna kako je starica opasna vještica koja je cijelo vrijeme samo željela pojesti Ivicu.

Sljedeće ga je jutro zatvorila u staju, a Marici je naredila da za Ivicu svaki dan kuha samo vrhunska jela. Cilj joj je bio da se dječak udeblja da bi ga ona na kraju mogla pojesti. Vještica je odlučila svaki dan provjeravati deblja li se Ivica, a on je pritom smislio plan kako da prevari vješticu.

Umjesto prsta pružao bi vještici koščicu i tako je uspio u svom naumu da vještica povjeruje da se dječak skoro ništa nije udebljao. Nakon mjesec dana vještica je ostala bez strpljenja i unatoč tome što njen obrok nije imao zadovoljavajući broj kilograma, odlučila ga je svejedno pojesti.

Naredila je Marici da uđe u peć i provjeri je li ugrijana koliko treba. Kako je djevojčica znala koje su namjere vještice, gurnula ju je u peć i tako je vještica izgorjela. Marica je oslobodila Ivicu, a prije nego što su otišli u kući su pronašli razno blago koje su uzeli sa sobom.

Odlučili su se vratiti kući gdje ih je dočekao tužan otac. Razveselio ga je njihov povratak i tako su njih troje nastavili živjeti sretno u obilju. Maćeha je tijekom zarobljeništva Ivice i Marice umrla.

Vrsta djela: bajka

Vrijeme radnje: nekoć davno


 


Mjesto radnje: dom, šuma, vještičja kuća

Likovi: Ivica i Marica, otac, maćeha, vještica

Ivica je prikazan kao osjećajan, oprezan i dobar čovjek koji u teškim trenucima tješi sestru. Osim toga je snalažljiv i domišljat, a što se vidi u trenutku kada je smislio plan protiv vještice s kojim je htio spasiti ne samo sebe nego i sestru.

Marica je strašljiva djevojčica koja cijelo vrijeme plače, ali ona je ujedno i brižna sestra koja mali komad kruha dijeli sa svojim bratom. Na kraju je pokazala koliko je hrabra kada je ugurala vješticu u peć.

Vještica je bila zla i lukava, a kojoj se po izgledu nije moglo odmah reći da je vještica koja želi nauditi djeci.

Otac je unatoč tome što se dao nagovoriti od maćehe da ostave djecu u šumi ipak bio dobra osoba, koja se na kraju iskreno obradovala povratku Ivice i Marice.

Maćeha je prikazana kao zla i gruba žena kojoj nije bilo stalo do nikoga osim nje same.

Bilješka o autoru

Braća Grimm pripadaju skupini svjetski poznatih autora zaslužnih za bajke uz koje su odrasla djeca širom svijeta. Poznata braća Grimm porijeklom su iz Njemačke po kojoj su putujući prikupljali inspiraciju za svoje bajke.

Jacob Grimm (1785. – 1863.) radio je kao lingvist i filolog, a mlađi brat Wilhelm (1786. – 1859.) je bio poznati germanist. Obojica su sudjelovala u tiskanju njemačkog rječnika, a Jacob je bio zaslužan za objavu gramatike na njemačkom.

Braća Grimm su zajedno studirala pravo u Marburgu, a za vrijeme studiranja su se pokušali politički angažirati, pa su tako kritizirali kralja Ernesta Augusta I., zbog čega su na kraju protjerani sa sveučilišta.

Bez obzira što nisu mogli dovršiti studij odlučili su ići dalje i tako se posvetili dječjim pričama, koje su zajedno obrađivali, dok im je završnu stilsku i jezičnu notu davao mlađi brat Wilhelm. Njihove su bajke za razliku od ostalih bile vedre i pune optimizma. U njima nikada nije bilo puno grubosti.

Prvi dio priča objavljen je 1812. godine kada je kolekcija sadržavala samo 86 priča, a kroz ponovna objavljivanja broj je narastao na preko 200. Najpoznatije bajke su: “Palčić”, “Trnoružica”, “Ivica i Marica”, “Crvenkapica”…