Tema ove drame je ustanak koji je poveo Eugen Kvaternik protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice. Povod tom ustanku bilo je stvaranje samostalne Hrvatske, jer je to bio Eugenov san.
Ustanak je započeo 8. listopada 1871., a završio je 10. listopada iste godine kada su od strane austrijske vojske ubijeni Eugen Kvaternik, Vjekoslav Bach, Ante Rakijaš. Eugen Kvaternik je tako poginuo u borbi za svoje ciljeve i snove i Hrvatsku.
August Cesarec piše ovu dramu (1940.) služeći se Kvaternikovim djelima i brojnim izvorima. Namijenio ju je izvođenju, a i izvedena je u HNK te nagrađena Demetrovom nagradom za godinu 1939./1940.
Kratak sadržaj
Mjesto prologa
Piše sam August Cesarec u prvom licu. Nosio je ovu dramu u sebi nekoliko godina. Eugen Kvaternik bio je progonjen i napaćen čovjek. Bio je čovjek ideje i smatra da je zaslužio osobitu pažnju naše književnosti i umjetnosti. I sam Eugen pisao je Dnevnik, od 1857. do 1870. Taj Dnevnik bio je u privatnim rukama i Cesarec nije mogao do njega doći pa mu je bilo teško pisati bez uvida u glavni dokument. Cesarec se ovdje i brani, jer je neke stvari promijenio, odnosno nisu se tako stvarno u povijesti dogodile (npr. dijelovi oko Ivana Vončine). Napisao je ovo u travnju 1940. godine.
PRVA SLIKA – događa se u Zurichu, u rujnu 1860.
Lica: Eugen Kvaternik, odvjetnik i publicist; Ružica (Milka), njegova žena; Josip Praus, novinar; Gazdarica Kvaternikovih
Radnja se odvija u jednostavnoj građanskoj sobi. U naslonjaču do prozora sjedi Ružica Kvaternik i krpa čarape. Gazdarica donese poštu, a Ružica pročita pismo iz Beča. Ljuti su jer je Beč odbio njegovu ponudu, ali Eugen se još nada pozitivnom odgovoru iz Rusije. Ružica se nadala da će taj odgovor iz Beča biti kraj njihovu progonstvu i da će se moći vratiti u domovinu.
U kuću im dođe gospodin Praus- tajnik biskupa Strossmayera. Dolazi iz Beča i nosi mu biskupove pozdrave. Biskup i Praus na strani su Kvaternika. Kvaternik mu pokaže pismo, ali mu Praus kaže da je biskup uspio bečku vladu pridobiti na to da se Kvaternik vrati u domovinu. Oduševljeni su tom viješću. Praus mu govori da je u tri godine emigracije Kvaternik radio protiv Beča pa su zato bili skeptični. Beč je saznao da je kvaternik bio u službi Rusije i imao njeno državljanstvo, da je u Parizu sastančio s mladim Napoleonom… I još više ih je odbio s cijenom od 200 000 forinti za tajnu knjigu o ruskoj propagandi u Svetoj Zemlji. Kvaternik se opravdava jer ne želi novac, već želi pomoći domovini i raditi slobodno za nju. Praus odlazi i kaže im da se vide uskoro u Zagrebu. Ružica i Eugen neizmjerno se tome vesele.
DRUGA SLIKA – događa se u Zagrebu, 18. lipnja 1861.
Lica: Kvaternik, dr. Ante Starčević, dr. Lavoslav Šram, Petar Vrdoljak, Ružica, Prvi, Drugi, Treći purgar, gradski težak, zidar, Generali, Presvijetli, vladin podvornik
Radnja se odvija pred zgradom hrvatskog sabora. Na ulici se razilaze ljudi poslije saborske sjednice. Posljednja grupa viče: Živio Kvaternik! Purgari pričaju kako dugo nitko nije tako pametno pričao, i da dugo nisu tako jako pljeskali. Oni shvaćaju da Hrvati mogu biti sami za sebe, da im ne treba ni Beč ni Pešta. Jedan Purgar misli da se neće ništa to ostvariti, već da će sve ostati samo na papiru. On shvaća da se žele odvojiti od Beča i Budimpešte, ali se pita kako će to dozvoliti ta dva grada. Kraj crkve prođu austrijski generali.
TREĆA SLIKA – događa se u Zagrebu, u rujnu 1862.
Lica: Kvaternik, dr. Ante Starčević, dr. Lavoslav Šram- branitelj, Ružica, Prvi, Drugi purgar, Josip Praus, Ivan Vončina- podžupan riječke županije, Milutin Matok- svršeni pravnik, predsjednik suda, državni odvjetnik
Radnja se odvija u sudnici županijskog Sudbenog Stola. U publici Ružica do koje sjedi Starčević i Matok. Nedaleko braniteljeva mjesta sjede Praus i Vončina. Kvaternik drži završnu riječ i spominje svoja “Politička razmatranja” zbog kojih je doveden na optuženičku klupu. Državni odvjetnik ga stalno prekida. Kvaternik završava govor i još jednom naglašava kako ga optužba smatra ruskim podanikom i da zato traže njegov izgon iz zemlje.
Naglašava i da je njemu narod povjerio najsvetije i najodgovornije zvanje, koje može vršiti samo pravi sin domovine, a to je zastupnik u saboru. Svjestan je da nekome u državi on smeta i zato su prisutne sve te kletve i optužbe. Publika mu plješće. Predsjednik suda odredi polusatnu pauzu radi donošenja presude. Oko Kvaternika se skupe Šram, Starčević, Ružica i Matok. Svi ga hvale i razgovaraju o presudi. Uvjereni su da ga neće izgnati. Matok ga izvuče iz grupe i prenese poruku osobe kojoj se zakleo da ju neće odati.
Žele ga pridobiti na svoju stranu novcem, ali Kvaternik odlučno odbija i neugodno se iznenadi da mu je Matok to uopće prenio. Vrate se u grupu i svi izađu malo na zrak. Na putu prema van, Kvaternika zaustavi Vončina i ispituje ga o Starčeviću koji radi u riječkoj županiji zajedno s Vončinom. Vončina i Praus nisu na strani Kvaternika i ne žele da on ostvari svoje naume. Vraćaju se u sudnicu čuti presudu.
Osuđen je na mjesec dana tamnice jer je počinio smetanje javnog mira i poretka te da nakon toga bude protjeran s područja austrijske cesarevine. Kvaternik je ljut, ali smiren i govori nazočnima da mu ne oduzimaju čast da bude Hrvatom, tlo na kojem je prohodao, domovinu! Završi se slučaj, a Eugen kaže Ružici da će ovu osudu suditi Bog. Purgari ne mogu vjerovati da je hrvatska “pravica” podbacila.
ČETVRTA SLIKA – događa se u pariškom Palais Royalu, 17. kolovoza 1863.
Lica: Eugen Kvaternik, Princ Jerome Napoleon, bratić cara Napoleona; Emil de Girardin, novinar; mlada glumica; Lakaj
Radnja se odvija u kabinetu princa. Princ sjedi za stolom i razgovara s novinarom Girardinom. Nakon kraćeg razgovora, ulazi u prostoriju Kvaternik. Pozdrave se, a Kvaternik kaže kako je prošlo 3 godine od njihova zadnjeg susreta. Kvaternik mu ispriča što se događalo u njegovu životu u te tri godine i kako su ga istjerali iz domovine jer je imao rusko državljanstvo, kojeg se on odrekao, ali Rusija to nikad nije priznala.
Zamoli princa da to prepriča Napoleonu i govori mu da je Hrvatska na Francuskoj strani, a da se Austrija boji Francuske. Preda princu memorandum u kojem je napisao akcije koje bi mogli provesti. Smatra da ih sve može spasiti samo francusko- poljsko- hrvatska suradnja. Eugen ode, a princu dođe glumica koja bi htjela da joj sredi ulogu Lijepe Jelene.
PETA SLIKA – događa se u Torinu, koncem prosinca 1864.
Lica: Eugen Kvaternik, Ružica, general Stjepan Turr, mađarski emigrant; Ante Rakijaš, nazvan Uran; Halter, Kresnik, Martin Kuretić, Leskovar – austrijski uskoci
Radnja se odvija u Kvaternikovom stanu. Razgovara s Turrom o strategijama i razmjenjuju mišljenja o Napoleonima. Nakon nekog vremena ulazi Uran. Predstavlja ga Turru kao svoju desnu ruku. Turr ih ostavlja same. Kvaternik kaže Uranu da će on na rad u Dalmaciju, a Uran je oduševljen.
Dolaze ostali (osim Leskovara) i Halter ispriča Kvaterniku kako su sreli Tkalca, hrvatskog novinara i da im je on rekao da je Austrija već ‘nanjušila’ njihov plan. Netko ih je ‘cinkao’. Kvaternik sumnja na Leskovara. Kvaternik ih hrabri i govori kako Austrija ionako ne zna nikakve detalje i da sad moraju biti hrabri i slušati Urana jer će im on na putu biti i mama i tata. Dolazi Leskovar pijan jer je slavio Božić. Kvaternik donese bocu i čaše i svi se vesele. Pridruži im se i Ružica.
ŠESTA SLIKA- događa se u Milanu, u lipnju 1867.
Lica: Kvaternik i Ružica
Radnja se odvija u njihovom domu. Kvaternik sjedi i piše dnevnik, ulazi Ružica. Prisjeća se dana kada je dobio vijest o Uranovu hapšenju i tamnici. Danas su u novinama čitali kako se Franjo Josip kruni za hrvatskog kralja, ali u Budimu. Ljut je zbog toga. Ružica uzima novine i uzbuđeno mu ukazuje na bilješku na dnu- amnestija u Austriji. Pomilovanje svih krivaca pa čak i onih u tuđini. Oboje su uzbuđeni.
SEDMA SLIKA – događa se u Zagrebu, u svibnju 1869.
Lica: Kvaternik i Ružica, Ante Rakijaš, Ivan Vončina, izdavač novina; dr. Milutin Matok, odvjetnik; Vjekoslav Bach, pravnik; prosjak iz granice
Radnja se odvija u Kvaternikovu stanu. Razgovara s Rakijašem, tj. Uranom. Uzbuđen je što ga vidi i kaže mu da je sigurno čuo kako ih je jučer posjetio princ Jerolim Napoleon. Kvaternik je jako sretan jer se to dogodilo. Razgovaraju o životu, a Kvaternik mu se požali kako u tu u Hrvatskoj ne smije raditi kao odvjetnik jer je još smatran “inostrancem”.
On i Starčević pišu časopis “Hrvat”. Dođe prosjak na vrata, a njih dvojica ga ispituju zašto prosi. Dolazi i Matok, izdavač “Hrvata”. Prenese Kvaterniku da je čuo kako se princ zanimao za njega. Ulazi Vončina i svi su začuđeni. Vončina mu predloži da krenu zajedno u borbu protiv Raucha jer je on obustavio štampanje narodnjačkog časopisa “Pozora” u Zagrebu.
Kvaternik mu ne vjeruje i ne želi s njim nikakvu suradnju. Vode o tome ozbiljan razgovor. Vončina odlazi bez nekog dogovora. Ulazi Bach sa sveskom “Hrvata” i govori važnu vijest, da Matok na omotu objavljuje da se obustavlja daljnje izlaženje časopisa. Kvaternik se bijesan okrene prema njemu. Matok to opravdava činjenicom da nema više novaca. Kvaternik ga smatra izdajnikom jer nikome nije to rekao u lice, već ovako javno.
OSMA SLIKA – događa se u Zagrebu, polovicom rujna 1871.
Lica: Kvaternik, Starčević, Edo pl. Halper, kotarski sudac u Pregradi; Rakijaš, Vjekoslav Bach, urednik “Hrvatske”; Rudolf Fabijani, bivši grad. satnik u Karlovcu, Ružica, Pepika Demetrović, njezina sestra
Radnja se odvija u stanu Kvaternikovih. Ružica se žali Pepiki kako Eugena pljuju i smišljaju laži o njemu. Eugen je dobio državljanstvo i opet može raditi kao advokat. Pepika ode, a dolaze Starčević, Kvaternik i Halper. Njih trojica raspravljaju o politici i vjeri i je li pravilno miješati ta dva pojma. Odlaze, a Kvaterniku dođu Rakijaš, Fabijani i Bach. Rakijaš mu govori kako je Krajina spremna na njegov dolazak. Kvaternik odluči da je spreman na ustanak i vjeruje u pomoć Božju, odnosno sve prepušta Njegovoj odluci.
DEVETA SLIKA – događa se u Rakovici, 8. listopada 1871. prije podne
Lica: Kvaternik, Starčević, Rakijaš, Rade Čuić, graničar; Petar Vrdoljak, posjednik; Stanislav Rašić, major; Miloš Kosanović, firer; Maksim Momčilović, graničar; Vasilj Došen, rekrut
Radnja se odvija na rakovačkom trgu. Kvaternik se obraća narodu- započinje ustanak. Govori im kako su ovdje došli podići barjak slobode i ukinuti vojarnu i regimente. Naglašava da žele samostalnu Hrvatsku. Narod mu kliče. Major Rašić će im se pridružiti, inače će nastradati ostali zarobljeni oficiri.
DESETA SLIKA – događa se u Drežniku, 8. listopada 1871. godine poslije podne
Lica: Rakijaš, Rade Čuić, Anton Durst, kapetan i zapovjednik drežničke kompanije; Petar Korenić, drežnički župan; Miloš Kosanović, Maksim Momčilović, Vasilj Došen
Rakijaš moli kapetana da im preda ključ od blagajne magazina. Kapetan odbija i govori da je vjeran caru. Rakijaš nagovara Drežničane da dođu pod hrvatski barjak. Kapetan ih pad odbija od te ideje. Sukob dviju strana.
JEDANAESTA SLIKA – događa se u Plavči, 9. listopada 1871. predvečer
Lica: Kvaternik, Rakijaš, Bach, Čuić, Milka Prpić, žena natporučnika; Papa i Jela- posluga
Radnja se odvija u oficirskom stanu. Milka, Papa i Jela čvrsto zatvorili prozore jer su im naredili da nikome ne otvaraju jer je vani buna. Netko kuca, jedva otvore. Na vratima Bach, Milkin kum. Traže smještaj jer je već pala noć, pa se Bach sjetio nje. Upoznaje ju s Kvaternikom. Ona je nervozna jer joj je muž poslao pismo da nikoga ne pušta u kuću i sad ne zna što da radi. Na kraju ih primi, a oni joj obećaju da joj se ništa neće dogoditi. Svi ustaše u dvorištu.
DVANAESTA SLIKA – događa se u Plaškom, 10. listopada 1871. poslije podne
Lica: Čuić, Jovo Trbojević, trgovac; Miloš Kosanović, Momčilović, ustaša
Trbojević i Čuić razgovaraju i Trbojević mu govori kako im se nitko u Plaškom nije odazvao, a računali su na njih. Trbojević želi okaljati Kvaternika pred Čuićem i govori mu da Kvaternik igra za Mađarone. Smatra da je njihov ustanak ludost. Momčilović i Kosanović isto tračaju Kvaternika. Ne vjeruju mu, a Trbojević im je svašta o njemu napričao.
TRINAESTA SLIKA – događa se u Plavči dragi, 10. listopada 1871. uvečer
Lica: Kvaternik, Rakijaš, Bach, Čuić, Prpić Milka, papa
Radnja kao u 11.slici. Prošao je jedan dan otkad su ustaše otišli iz Milkinog dvorišta, ali sada se vraćaju. Zahvale joj još jednom, a Kvaternik po Milkinom bratu Dolfu pošalje pozdrave svojoj Ružici.
ČETRNAESTA SLIKA – događa se u jednom klancu Ljupče planine, u praskozorje, 11. listopada 1871.
Lica: Rakijaš, Kosanović, Momčilović, Avram Trbović, Mile Trbović
Kosanović, Momčilović, i Trbovići ustaški su prebjezi. Planiraju pucati na Rakijaša i kočije gdje su Kvaternik i ostali. Misle da je u kočiji i torba s novcem, a unutra su Kvaternikovi spisi. Sakriju se i počnu pucati. Neki su pali.
PETNAESTA SLIKA – događa se u jednom klancu Ljupče planine, u praskozorje, 11. listopada 1871.
Lica: Kosanović, Momčilović, Avram Trbović, Mile Trbović, Kvaternik, Bach, Rašić, Došen, natporučnik Lulić
Rakijaš je mrtav, Bach i Kvaternik ranjeni. Ukradu torbu, otvore ju i začude se jer nema novaca.
EPILOG – događa se na Jelačićevom trgu u Zagrebu, polovicom listopada 1871.
Lica: purgari, Vončina, Anton Mollinary
Prepričavaju što se dogodilo u Rakovici. Po njihovim pričama zaključujemo da je Kvaternik ubijen također.
Vrsta djela: drama
Likovi: Eugen Kvaternik
Analiza likova
Eugen Kvaternik – odvjetnik, prijatelj Ante Starčevića kojeg su zvali “Stari”, oženjen Ružicom koja ga zove Genček
Borio se za samostalnost Hrvatske, ali je smatrao da Hrvatskoj za to treba pomoć drugih država, pa je tako “surađivao” s Italijom, Francuskom i Rusijom. Zbog toga je više puta bio prognan iz domovine koju je volio više od ičeg. Započinje ustanak s punom odgovornošću kako bi uspio u svom cilju, u samostalnosti Hrvatske. Ustanak doduše nije uspio, a sam Eugen je ubijen od strane austrijske vojske. Vjerovao je čvrsto u Boga i smatrao da će sve biti njegova volja.
Bilješka o autoru
August Cesarec hrvatski je književnik, publicist i političar. Rođen je u Zagrebu 04. prosinca 1893. godine, gdje nakon osnovne škole pohađa i gimnaziju, a u koje vrijeme je već, utjecajem pisaca S. S. Kranjčevića, E. Zole, M. Gorkija te J. Polić Kamova čija je djela čitao, bio socijalistički usmjeren.
Bio je antifašist i ljevičar. Zbog svog političkog aktivizma nekoliko puta je bio osuđen i zatvoren.
Djelovao je u razdoblju između dva svjetska rata, a uz politički aktivizam i publicistiku, gdje između ostalog i s Miroslavom Krležom pokreće i uređuje časopis “Plamen”, piše brojna književna djela.
U početku piše ekspresionistički (roman “Bijeli lutalac”) a kasnije se više okreće realizmu (romani “Careva kraljevina”, “Zlatni mladić” i “Bjegunci”) u kojima se bavi moralnim i socijalnim pitanjima hrvatskoga građanskog društva.
Njegovo posljednje za života objavljeno djelo je drama o Eugenu Kvaterniku “Sin domovine”, a osim navedenih djela autor je i mnogih stihova, putopisa, novela, studija i članaka sa socijalnom, političkom i povijesnim notama.
Smatra se da je, zajedno sa četrdesetak ostalih aktivista, zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti pogubljen 17. srpnja 1941. godine, a u njegovoj ćeliji je ostao dramatični zapis na zidu “Živjela sovjetska Hrvatska”.
Nema komentara:
Objavi komentar