Istra je vodeća turistička regija Hrvatske i jedna od najrazvijenijih na europskom dijelu Mediterana. Tome, osim povoljnog prometnogeografskog položaja, uvelike pridonose i prirodnogeografska obilježja istarskog poluotoka. Prirodna obilježja Istre s rekreacijskim obilježjima zauzimaju istaknuto mjesto u turističkoj ponudi. Golf je samo deklarativno prihvaćen kao bitan element razvoja turističke destinacije Istre. Iako su učinjeni određeni pomaci u razvoju golfa, nedostaje teorijska i znanstvena podrška (Juraković i dr., 2009). Dugoročni razvitak sportskog turizma mora biti zasnovan na komparativnim prednostima koje proizlaze iz raspoloživih resursa (prirodnih i stečenih), na uvažavanju međuzavisnosti i funkcionalnosti veza među pojedinim djelatnostima, te na potrebi osiguranja boljih uvjeta življenja svih žitelja na području jedne turističke destinacije (Blažević, 1984). Golf je kao svjetski fenomen vrlo malo istražen, što se u prvom redu odnosi na mogućnost integracije golfa u razvoj destinacije, te njegov utjecaj na okoliš i domicilno stanovništvo. Za velik broj budućih projekata, planerski proces i vrednovanje okoliša te socijalna pitanja predstavljaju ograničenja zbog suženog znanja uključivanja tih parametara u proces izrade i donošenja planova (Juras i dr., 2009).
POJAM GOLFA
Golf je sportska i rekreacijska igra koja se odvija u prirodi, a čije su osobite značajke oblikovanje igrališta strukturama krajolika (Juras i dr., 2009). Nastao je u 14. stoljeću na škotskim prirodnim travnatim terenima uz more. Ono što mu je dalo posebnu atraktivnost i popularnost jesu stoljećima neizmijenjena pravila te igre, što joj daje i poseban tradicionalan ton. Zbog toga su igrališta za golf nadasve atraktivna, ali istovremeno i „neprirodna“, te trajno narušavaju postojeći identitet krajolika, kao i kulturu i tradiciju pojedinog područja.
Danas u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, postoje brojne antigolf organizacije, koje smatraju da taj sport u ekološkom smislu vrlo štetno djeluje na širi prostor. Naime, igralište za golf navode kao potpuno umjetnu tvorevinu, te da takvi tereni služe za zabavu samo manjeg broja ljudi („elitni“ gosti), iako oni zauzimaju izuzetno veliku površinu. Brojne organizacije koje se bave zaštitom okoliša pod pojmom „golf projekt“ podrazumijevaju izgradnju ne samo igrališta, već kompletnih centara s mnogostrukim pratećim i smještajnim sadržajima.
Danas se u svijetu, prema brojnim istraživanjima i izvorima, 100 milijuna ljudi rekreativno bavi golfom, donoseći pritom velik financijski učinak vlasnicima terena. Najjače emitivne golferske zemlje u Europi su Velika Britanija, Francuska, Švedska i Njemačka s ukupno 3 180 428 golfera (85%), dok ih iz Hrvatske dolazi svega 139 (Juras i dr., 2009). Tako je primjerice španjolska obala gotovo u potpunosti urbanizirana, pa je s obzirom na kilometre urbaniziranog priobalja gurnuta s vrha turističke pozornice. Smatra se da turisti traže nove destinacije, poput sačuvane Hrvatske, međutim, ubrzanim procesom izmjene prostornih planova pojedinih općina i županija s ciljem gradnje terena za golf, postavlja se pitanje koliko je više moguće Hrvatsku uvrštavati u popis sačuvanih destinacija.
Realizacija terena za golf traži ozbiljnu raspravu, čemu u prilog govori i sama činjenica da se predviđa gradnja njih šezdeset, i to u zemlji koja nema nikakvu tradiciju ni iskustvo s njima. Za razumijevanje dosadašnjih problema realizacije igrališta za golf u Hrvatskoj potrebno je sagledati kada, kako i u kojim situacijama je nastala ta potreba, te koji su interesi i kriteriji bili odlučujući za odabir lokacija. Nadalje, valja se informirati o regulaciji postupaka prilikom donošenja planskih dokumenata, ali i pristupiti rješavanju problema i konfliktnih situacija pri njegovoj izgradnji.
ULOGA PROSTORNOG PLANA U REALIZACIJI GOLFA
Krajem osamdesetih godina u prostornim planovima prijašnjih istarskih općina utvrđeno je 9 lokacija igrališta za golf koje su usvojene i prilikom izrade Prostornog plana Istarske županije, ali je taj broj programom Vlade Republike Hrvatske povećan za još tri lokacije (Regionalni operativni program „ROP“ 2006-2010). U posljednjoj izmjeni Prostornog plana Istarske županije na malom području Istre predviđena su čak 23 igrališta (sl. 1.).
Sl. 1. Lokacije terena za golf predviđene Prostornim planom Istarske županije
Izvor: Curić, 2010
Tim planom su, između ostalog, određeni prioriteti razvoja s gledišta uređenja prostora s naglaskom na program razvitka i izgradnje igrališta za golf kao segment ponude od posebne važnosti za Državu. Svaki predloženi teren u Istri zauzeo bi između 80 i 150 hektara zemljišta, bilo ono šumsko, poljoprivredno ili pak zemljište u priobalju (Regionalni operativni program „ROP“ 2006-2010). Zbog uspješnosti promocije, investitorima je od izuzetne važnosti da se njihova lokacija pruža u atraktivnim i nadasve privlačnim područjima. Upravo zbog toga se javljaju brojna protivljenja njihovoj ubrzanoj gradnji jer se, prema navodima brojnih udruga zaštite okoliša, radi o pretjeranom trošenju i rasipanju vode, izgradnji i urbanizaciji očuvanih dijelova prirode, te pretjeranom korištenju pesticida što dovodi do gubitka prirodne raznolikosti.
Za Istarsku županiju utvrđene su 23 lokacije sa sveukupnom površinom od 2 406,2 ha. Od toga će neto tereni obuhvaćati oko 500 ha površine, a ostalo je prirodni krajolik koji se uobičajeno integrira u igralište za golf. Minimalna površina pojedinog igrališta iznosi 85 ha, a građevine mogu zauzimati čak 25% ukupne površine.
Još 1999. godine Programom razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma, golf je proglašen posebnim interesom za Republiku Hrvatsku. Time je omogućen postupak izvlaštenja propisan Zakonom o izvlaštenju. Paralelno s time donosi se i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji omogućava prenamjenu poljoprivrednog zemljišta za terene bez naknade pa, s obzirom na to, brojne organizacije zaštite okoliša te stručne komisije opravdano smatraju da takvi postupci vode ka privatizaciji, ali i devastaciji poljoprivrednog i šumskog zemljišta.
Investitori, planeri i projektanti terena trebaju surađivati s lokalnom zajednicom i s ljudima u državnim službama koje utvrđuju uvjete za vrijeme planiranja, te tijekom procesa razvoja stvarati odnose povjerenja i međusobnu suradnju. Naime, vrlo često se događa da planer mora zadovoljavati određene interesne skupine. Zbog toga nerijetko u procesu izrade prostornih planova susrećemo ljude koji se bave samo teorijom, a imaju veoma malo iskustva u stvarnom radu, što dokazuje pretežita primarna formacija tih autora, gdje prevladavaju izobrazbe ekonomista, sociologa i administratora (Marinović-Uzelac, 2001).
PROBLEMSKE CJELINE U PLANIRANJU GOLFA
U Istri se u razvoj golfa krenulo bez strategije i uključivanja profesionalaca i organizacija za zaštitu okoliša. Zbog korupcije i nepoštivanja zakona, sumnje da je golf u Istri samo izgovor za građevinske špekulacije mogle bi biti opravdane. Naime, bez golfa gradnja apartmana na području šuma i pašnjaka ne bi bila moguća. Zato se sve više vjeruje da investitore zanima posao s nekretninama i brza zarada, a ne razvoj golf turizma u Hrvatskoj.
Problemi koji su vezani za izgradnju terena na području Istre, a odnose se na prirodno-geografske vrijednosti, jesu zahvati u veće komplekse očuvanih šumskih sustava u vrijeme izvedbe i tijekom održavanja. Prije svega to se odnosi na krčenje šumskih sustava, te slabljenje i smanjenje fizičke strukture šumskog fonda. Veći zemljani radovi uzrokuju poremećaje prirodnih staništa flore i faune.
Voda ima presudnu ulogu u procesu upravljanja igrališta za golf i njegovog funkcioniranja, te je u okvirima cjelokupnog kompleksa neophodna za sanitarno-potrošne i tehnološke potrebe, te za navodnjavanje travnatih i ostalih zelenih površina. Sustav vodoopskrbe za održavanje je dvojak, jedan za potrošne namjene (sanitarije), a drugi za zalijevanje terena. Istra već i sada, bez igrališta, osobito ljeti ima velikih problema s vodom, a mora se uzeti u obzir da se govori isključivo o krškom području čija je propusnost velika. Stoga će kemikalije korištene za održavanje kvalitete trave završiti u tlu, odnosno u površinskim i podzemnim vodama. Dakle, korištenje pesticida, selektivnih herbicida i gnojiva evidentni su problemi ne samo zagađenja tla već i podzemnih voda.
Odabir lokacije golfa u neposrednoj blizini kulturno-povijesnih objekata motiviran je blizinom i atraktivnim panoramskim pogledom na starogradske povijesne jezgre. Osobit primjer takve investicije jest Brkač u blizini Motovuna, poznatiji kao drevni istarski gradić koji po svim svojim značajkama zavređuje biti na UNESCO-ovoj listi kulturnih dobara. Eksponirane lokacije uvjetuju opasnost od poremećaja krajobrazno-kulturnih vrijednosti tradicionalne mediteranske poljoprivrede, ali i rizik od devastacije vrijednih arheoloških struktura. Razvojni interesi unose mnoge promjene što utječe na stanje prostora. Turistička izgradnja i apartmanizacija linearno uz obalni rub zauzimaju velike površine, mijenjaju tradicionalno uređen prostor osiromašujući kulturne, ekološke, proizvodne i rekreacijske potencijale prostora. S obzirom na to da je u istarskom obalnom prostoru došlo do obezvrjeđivanja prirodnih i kulturnih vrijednosti turističkom izgradnjom, to je područje izuzetno osjetljivo na daljnje širenje građevinskih područja (Juras i dr., 2009.).
Jedna od problemskih cjelina koja je naišla na najžešće rasprave jest gradnja kompleksa za golf s apartmanima, hotelima i vilama na obalnom rubu jer se smatra da takvi objekti dodatno opterećuju okoliš. Igrališta za golf u turizmu i smještaj u vilama i hotelima su uobičajeni, međutim, valja naglasiti da to nije nužnost s obzirom da se u mnogim stranim državama pokazala profitabilnost igrališta bez vila i hotela s mogućnošću manjeg broja smještajnih jedinica u klupskoj kući. Apartmanizacija prostora, količina i tip izgradnje najčešće su primjedbe stručnih komisija (Prostorni plan Istarske županije, Izvadak dijelova koji se odnose na golf).
Planiranom gradnjom nekretnina u okvirima igrališta često su zanemareni određeni socijalni aspekti poput naslijeđene slobode kretanja u prostoru bez ograda, kretanja po šumskim i poljoprivrednim predjelima, ali i uz obalni pojas zbog ograđivanja i nepristupačnosti plažama. Zbog smanjivanja površine lovnog područja ograničava se i lov kao rekreacijska aktivnost.
PERSPEKTIVE ODRŽIVOG KORIŠTENJA PROSTORA ISTRE
Istra je kao destinacija vrlo pogodna za integraciju golf projekta u njezin turistički proizvod. To područje obiluje resursima za terene iako ne postoje konkretne strategije za razvoj istih. Izuzetno je važno voditi brigu o održivom razvoju destinacije, te senzibilizirati sve čimbenike ponude kako bi se sačuvali temeljni resursi destinacije i međusobno povezali svi pružatelji usluga.
S obzirom na činjenicu da je Istra danas najposjećenija turistička regija Hrvatske, moguće obrazloženje za velik broj predloženih igrališta jest da je golf u Istri samo izgovor za apartmanizaciju poljoprivrednog zemljišta koje se time pretvara u građevinsko. Ovo se područje može i mora iskoristiti na način koji će, prije svega, biti održiv, a zatim kvalitetniji i isplativiji za lokalno stanovništvo. Iako je poljoprivredno zemljište na području cijele županije podvrgnuto procesima degradacije i nestajanja, valja naglasiti da Istarska županija raspolaže s velikim potencijalom glede ekološke poljoprivrede. Racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem na principu ekološki održive poljoprivrede osnovni je uvjet za očuvanje ukupnog prostora i očuvanja njegovih vrijednosti. Ekološku poljoprivredu potrebno je povezati s turizmom, jer je ekoturizam dijelom budućnost hrvatskog turizma. Posebno se to odnosi na ruralni turizam kojim se gostu može omogućiti drugačiji doživljaj Istre kroz kvalitetniji prijem, individualnost, familijarnost, omogućiti mu direktan susret s prirodom, kulturnim nasljeđem, a sve u seoskom ambijentu i ekološki u ravnoteži s prirodnim zakonitostima (Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije (2008.-2013.)).
Svjetski stručnjaci predlažu da se na području Hrvatske treba početi s gradnjom jednog ili najviše dva terena kako bi se utvrdila njihova isplativost, odnosno kako se pojedini tereni ne bi pokazali propalom investicijom. Igrališta se trebaju graditi u funkciji stvaranja dodatnih turističkih sadržaja u prostoru i radi produženja sezone. Golf omogućuje popunjenost hotela najmanje 300 dana godišnje, a Hrvatskoj trebaju igrališta koja će puniti hotele koji su zimi prazni. Prije svake gradnje treba napraviti detaljnu analizu postojećih hotela na obali te uvid u njihove neiskorištene izvansezonske kapacitete. Lokalna uprava je ta koja odobrava gradnju nekog hotela ili apartmanskog naselja. Tek kad se postojeći hoteli dolaskom golfera napune i zimi, lokalna uprava može dopustiti gradnju hotela ili apartmana uz teren za golf. Novi kapaciteti se mogu graditi tek kada se popunjenost već postojećih hotela zbog golfa poveća na 300 dana godišnje i kad radna snaga bude angažirana stalno, a ne sezonski. S obzirom na to da se nedostatak smještajnih kapaciteta visoke kvalitete često navodi kao slabost, pokazalo se da je u svijetu sasvim uobičajeni da postoje igrališta s tri, četiri ili pet zvjezdica, baš kao i hoteli, što znači da su namijenjeni različitoj klijenteli. Također, pokazalo se da tereni mogu profitabilno poslovati bez apartmana i kuća.
ZAKLJUČAK
Turistička valorizacija nekog prostora temelji se na atraktivnosti prirodne sredine te na društvenim faktorima, a Istra naprosto obiluje prirodnim atraktivnim elementima koji je smještaju na najviše mjesto ljestvice hrvatske turističke ponude.
Glavni razlozi protivljenja golf projektima mogu se ukratko svrstati u četiri važne skupine: uska povezanost svih golf projekata sa operacijama vezanima uz nekretnine koje su često netransparentne; problematika vezana uz korištenje vode i njeno pretjerano trošenje; opasnost od salinizacije podzemnih voda u priobalnim krajevima i njihovo moguće zagađenje pesticidima te izgradnja u očuvanim dijelovima prirode i konflikt sa već postojećim ekonomskim djelatnostima, najviše sa poljoprivredom.
Vrlo je važno slijediti smjernice koje upućuju na promišljen pristup razvoja golfa s vidika pažljivog korištenja i upravljanja prostorom, stabilnog gospodarskog rasta i društvene dobrobiti. Dakle, potrebno je razvijati takva igrališta za golf koja su odgovorna s aspekta ambijentalne očuvanosti i ekonomske održivosti, a da se pritom ne izostavi ni lokalna zajednica koju također valja obogaćivati s vida ekologije i ekonomije. Svako igralište treba biti izgrađeno i održavano s razmatranjem jedinstvenih uvjeta kako ekosustava tako i kulturnih vrijednosti u prostoru obuhvata s kojim čini međuzavisnu cjelinu, te je na samom kraju poželjna i dokumentacija takve prakse razvoja i upravljanja s ciljem promicanja golfa i očuvanog okoliša.
Nema komentara:
Objavi komentar