petak, 3. lipnja 2016.

Razvoj i funkcije trgovačkih centara na rubu grada – primjer trgovačkog centra King Cross

Trgovački centar je grupa maloprodajnih i drugih komercijalnih objekata koja je planirana i razvijana kao jedinstvena cjelina te ima jedinstvenu upravu. Svi trgovački centri imaju osigurano veliko parkiralište ili ukoliko se nalaze u centru grada etažno parkiralište. Osnovne funkcije trgovačkih centara su trgovačka i socijalna funkcija.

Trgovački centri u svijetu imaju stogodišnju tradiciju. Prvi trgovački centar izgrađen je u Baltimoreu 1907. godine. U Europi se otvaraju tek 1960-ih. godina. U Hrvatskoj se prvi trgovački centri javljaju sredinom 1990-ih godina kao jedan od važnijih obilježja procesa restrukturiranja trgovine. Prvi trgovački centar je Importanne centar u neposrednoj blizini Glavnog kolodvora otvoren 1994. godine. Mercatonne, prvi trgovački centar na rubu grada (u Donjem Stupniku) otvoren je 1999. godine.
Trgovački centri na rubu grada razlikuju se od trgovačkih centara u središtu grada svojim izgledom, strukturom i funkcijama. Struktura i funkcije trgovačkog centra na rubu grada bit će prikazane na primjeru trgovačkog centra Koing Cross.

Dostupnost trgovačkog centra King Cross

Trgovački centar King Croos nalazi se na križanju Ljubljanske avenije, cestovne prometnice ulazno – izlaznog karaktera, i Škorpikove ulice. Centar je otvoren 22.09.2002. godine. Površina prodajnog prostora iznosi 43000m2. King Cross je smješten u neposrednoj blizini autocestovnog čvorišta Jankomir u zoni u kojoj je u posljednjih 2 godine izgrađena trgovačka zona s čak 5 hipermarketa.
Otvaranje velikog broja hipermarketa i trgovačkih centar u relativno kratkom vremenu povlači za sobom pitanje gravitacijskog utjecaja pojedinih prodajnih prostora. Anketa provedena u trgovačkom centru u prosincu 2003. godine pokazala je da čak 68,29% posjetitelja u centar dolazi s područja Grada Zagreba a daljnjih 20,14% s područja Zagrebačke županije. Od posjetitelja koji u centar dolaze s područja Grada Zagreba njih čak 34% dolazi iz područja susjednih gradskih četvrti (Stenjevec i Podsused – Vrapče).
Većina posjetitelja (97,2%) u King Cross dolazi osobnim automobilom, 2% koristi javni prijevoz, a samo jedan posjetitelj je izjavio da u trgovački centar dolazi posebnom autobusnom linijom.

Struktura i funkcije trgovačkog centra

Krakteristika svih trgovačkih centara je postojanje velikog parkirališta te hipermarketa (u središtu grada supermarketa). Tako i King Cross ima hipermarket površine veće od 5000m2 u kojemu se roba prodaje po principu samoposluživanja. Osnovne funkcije trgovačkog centra čine trgovačke i socijalne funkcije. Kod centra King Cross izraženija je trgovačka funkcija što je vidljivo između ostalog i u strukturi poslovnog prostora u kojoj je čak 70,2% poslovnih prostora namijenjeno trgovini na malo. Na drugom mjestu po zastupljenosti poslovnih prostora su ugostiteljske usluge sa 14,89% a na trećem osobne usluge s 11,69% poslovnih prostora.
U zemljama Zapadne Europe i Sjeverne Amerike trgovački centri nisu samo oblik maloprodaje, već sve više i postmoderno mjesto potrošnje u kojemu se istovremeno isprepliću trgovina i razonoda (Holbrook, Jackson, 1996.). No iz ankete provedene u trgovačkom centru King Cross vidljivo je da je osnovna funkcija tog trgovačkog centra još uvijek trgovina. Čak 46,64% ispitanika kao glavni razlog svog dolaska navelo je kupovinu te dobru ponudu robe. Dobru ponudu pratećih i ugostiteljskih funkcija kao glavni razlog dolaska navodi 4,06% ispitanika. Taj broj je relativno nizak no ukoliko se uzme u obzir da je 28,25% posjetitelja tijekom svog boravka posjetilo kafić i restoran to potvrđuje tezu o jačanju uslužnih funkcija te produženju vremena boravka u trgovačkom centru.
Potvrdu činjenice o slabijoj razvijenosti socijalnih funkcija pruža i podatak da je čak 35% posjetitelja u King Cross došlo samo. No broj posjetitelja koji dolaze sami smanjuje se od jutra prema večeri a istodobno se povećava broj posjetitelja koji u centar dolaze s obitelji te se centar transformira u centar obiteljske kupovine. Udio posjetitelja koji su u centar došli s prijateljima približno je jednak u svim dobima dana te se kreće oko 12%. Istovremeno svega 2,21% ispitanika kao glavni razlog svog dolaska navodi druženje s prijateljima što potvrđuje tezu o relativno slabom razvoju socijalnih funkcija.
Uprava trgovačkog centra King Cross svijesna je slabog razvoja socijalnih funkcija centra te osim povećanje raznolikosti trgovačke ponude te daljnjeg razvoj trgovačkih funkcija pokušava svoju ponudu oplemeniti i zabavnim sadržajima, nastupima zabavljača te brojnim nagradnim igrama. Na taj način King Cross kao primjer centra na rubu grada neće moći konkurirati ponudom socijalnih i kulturnih funkcija centrima u središtu grada, no stvorit će vlastitu klijentelu te se profilirati u trgovački centar obiteljske kupovine

Nema komentara:

Objavi komentar