Prva asocijacija na spomen Leipziga svakako je ˝sajam˝. Osim toga, u povijesti je poznat kao europsko željezničko čvorište između istoka i zapada te kao obrtnički, kulturni i sveučilišni centar. Četrdeset godina socijalističkog sustava unazadilo je grad u ekonomskom i infrastrukturnom smislu, zaustavilo rast broja stanovnika, prouzročilo gubitak internacionalnih utjecaja i smanjilo značenje grada u izvandržavnim okvirima, unatoč tradiciji proljetnih i jesenjskih sajmova. Ujedinjenje njemačkih država 1990. godine nije označilo samo prijelaz sa socijalizma na kapitalizam, sa centralističko-planskog na tržišno gospodarstvo. Popraćeno je to i nizom možda manje vidljivih, ali svakako brojnih revolucija i učinilo Leipzig, zajedno s ostalim gradovima na istoku, laboratorijem promjena.
Leipzig – najstariji sajam na svijetu
Leipzig je najstariji sajamski grad na svijetu, čija tradicija potječe iz 1497. godine, kada je car Maximilian I. proglasio leipzišku tržnicu službenim sajmom Reicha. Od tada se sajam kontinuirano razvija sve do danas i igra važnu ulogu u identitetu grada. Sajam je imao ulogu u razvoju grada osobito u kriznim i ratnim vremenima jer je osiguravao ulaganja i inovacije. Danas se, iako nema ulogu koju je imao u prošlosti, leipziški sajam ubraja u 10 najvećih u Njemačkoj i 30 najvećih u svijetu. U početku se izložbe organiziraju u samom gradu, gdje se formirala tzv. Grafička četvrt. Gradnja prve veće sajamske zgrade vezana je za 400-u godišnjicu osnutka sajma 1897. godine, kada se on specijalizira za obrtničke proizvode Saske, s ciljem promocije i ekonomskog razvoja regije. Prva izložba trajala je 6 mjeseci, a imala je 4 milijuna posjetitelja.
Nakon Prvoga svjetskog rata, intenziviranjem sajamskih funkcija dolazi do potrebe za većim sajamskim prostorom kada je izgrađen prvi sajamski kompleks izvan grada na površini od oko 6 000 m². U razdoblju između dva rata, Leipzig je najveći sajamski grad Njemačke. U komunističkom razdoblju, sa 75 jesenjskih i proljetnih sajmova Leipzig ima internacionalno značenje, ali samo među socijalističkim zemljama.
Sl. 1. Leipzig – ulaz u glavnu sajamsku zgradu (snimila Tea Lončar)
Nakon ujedinjenja, sajamski kompleks i stara sajamska četvrt u gradu ne udovoljavaju zahtjevima izlagača. Stvoren je plan njihovog proširenja, a za manje od 3 godine izgrađen je današnji sajamski prostor na više od 100 000 m² i ulaganjem 1 335 milijardi njemačkih maraka. Od tada se svake godine organizira više od 30 internacionalnih i regionalnih izložbi godišnje, u oko 80 dana u godini (tab.1.).
Tab. 1. Kretanje broja sajmova, izlagača i posjetitelja u Leipzigu 2001.-2004. godine
Izvor: Stadt Leipzig, Amt für Statistik und Wahlen
Broj izložbi iz godine u godinu raste, baš kao i broj izlagača i posjetitelja, što Leipzig vraća na ljestvicu najvažnijih sajamskih gradova Njemačke i Europe.
Leipzig – industrijski grad
Ujedinjenjem je i Leipzig postao primjer dramatične istočnonjemačke deindustrijalizacije u 1990ima.
Od tada do danas tržište rada je, pod utjecajem smanjenja važnosti industrije, sve manjeg obujma. Od ujedinjenja do 2003. broj zaposlenih smanjen je za 1/3 (tab. 2.).
Tab. 2. Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih u Leipzigu 1989.-2004.
Izvor: Statistisches Landesamt, Freistaat Sachsen
Industrija je u tom razdoblju pala na marginalnu veličinu u gospodarskoj strukturi: od 100 000 zaposlenih u toj djelatnosti 1989. broj zaposlenih smanjen je na oko 10 000. Nezaposlenost je u istom razdoblju porasla gotovo dvostruko; udio nezaposlenih u Leipzigu danas iznosi oko 19,6%. Ipak, Leipzig kao sveučilišni centar ima kvalitetnu obrazovnu strukturu radne snage, što ga uz povoljan prometni položaj i privlačnu funkciju sajmišnog centra čini zanimljivim za ulaganja. U prosincu 2003. proglašen je najperspektivnijim poduzetničkim gradom, među 25 njemačkih gradova, čemu svjedoči gradnja BMW-ovih postrojenja (Leipzig izabran među 250 gradova natjecatelja za izgradnju ovih pogona).
BMW je tvrtka s najviše zaposlenih u Leipzigu, sa oko 2 500 radnika. U industrijskom parku BMW-a Leipzig 2005. počela je proizvodnja 3.serije BMW-a, a porastom proizvodnje planira se proširivanje pogona i zaposljavanje 5 000 ljudi. Osim toga, grad se sve više afirmira kao središte automobilske industrije jer ima i Porscheove proizvodne pogone. Tu su još i 24 poduzeća srodna ovoj industriji, koja broje 1930 zaposlenih i stvaraju vodeći gospodarski potencijal grada.
Sl.2. Porsche Leipzig (Der Leipzig Atlas, 2005.)
Osim automobilske, razvijaju se danas još i biotehnologija te industrija papira. Time započinje proces reindustrijalizacije. Rastom broja radnih mjesta u industriji u slijedećem se razdoblju ipak očekuju pozitivni razvojni trendovi na tržištu rada.
Regija Saski trokut
Prometno značenje Leipziga najvidljivije je promatramo li ga u širem prostoru-u okviru savezne države Saske, cijele Njemačke ili cijele Europe. Leipzig je jedan od malobrojnih istočnonjemačkih gradova čiji broj stanovnika posljednjih godina raste. Proširenjem EU ponovo dobiva središnje mjesto u europskom gospodarskom prostoru, zajedno s a susjednom regijom Halle/Saale. Saski trokut čine: Dresden, Leipzig i Chemnitz/Zwickau. Plan razvoja uključuje integraciju znanosti, kulture i gospodarstva za konkuriranje s ostalim gospodarskim težištima Njemačke. Leipzig je pritom preuzeo ulogu obrtničkog i financijskog centra, Chemnitz/Zwickau centra za razvoj tehnologije, a Dresden upravu i kulturu.
Sl.3. Saski trokut (Der Leipzig Atlas, 2005.)
Osim integracije u okviru savezne države, Leipzig sudjeluje i u programu Cityregio. To je projekt EU, koji potiče ulaganja u zajednički gospodarski, društveni, kulturni razvoj Europe, a uključuje djelovanje triju regija. U ovom slučaju, to su Saska, Gornja Austrija i Plzen (Češka). Projekt je potaknut ulaganjem od 2,2 milijuna eura, a inicijator je upravo grad Leipzig koji će dobiti najveći dio ulaganja, čak 1,45milijuna eura u razdoblju od pet godina. Cilj projekta je poboljšanje koordiniranja regionalnog razvoja, stvaranje internacionalnog tržišta rada itd.
Sl.4. Prekogranična suradnja Njemačke, Češke i Austrije (Der Leipzig Atlas, 2005.)
Problem praznih stambenih prostora
Osim nezaposlenosti, jedan od glavnih problema Leipziga, ali i ostalih gradova u novim pokrajinama su prazni stambeni prostori. Da bi uzrok ovog problema bio razumljiv, treba se osvrnuti na prostorna kretanja stanovništva u gradu i na relaciji grad-okolica. Leipzig su početkom 1990ih obilježavale intenzivne migracije stanovništva u stare (zapadne) pokrajine, kao i migracije grad-okolica, ali prijelazom u novo stoljeće situacija se mijenja i dolazi do porasta broja doseljenih.
Sredinom 1990ih Leipzig je postao cilj doseljavanja iz ostalih dijelova Saske, ostalih novih pokrajina i inozemstva. Istovremeno su migracije grad-okolica zamijenjene migracijama okolica-grad, čime je prvi put nakon ujedinjenja zabilježen porast imigracijom iz suburbane zone (2002.). Doseljenici dolaze iz manjih gradova zapadne Saske, ugl. stanovništvo između 18 i 30 godina starosti, zbog školovanja ili zapošljavanja.
Na taj način je suburbanizacija s početka 1990ih zamijenjena reurbanizacijom, unatoč odlasku dijela stanovništva u zapadnu Njemačku (Leipzig bilježi najmanju emigraciju prema zapadu od svih većih istočnonjemačkih gradova). Doseljenici naseljavaju atraktivne obnovljene gradske četvrti bliže središtu grada. Migracijama grad-okolica leipziški city izgubio je oko 50 000 stanovnika do 1990ih godina. Od 1998. broj stanovnika unutrašnjih dijelova grada ponovo raste i to za 25 000 u posljednjih šest godina
.
Sl.5. Leipzig, glavni gradski trg (www.leipzig.de)
Središnje stambene četvrti na dobitku su prije svega zbog blizine cityja. Leipzig, dakle, obilježava gentrifikacija, proces doseljavanja mlađeg, obrazovanog stanovništva u obnovljene četvrti bliže središtu grada, koje je nekad naseljavalo stanovništvo nižeg društvenog statusa.Udio praznih stanova u Leipzigu 2002. iznosio je 17% ili 55 000. S ciljem rješavanja ovog problema stvoren je 2002. nacionalni program pod nazivom Stadtumbau Ost – Izgradnja gradova na Istoku, koji radi na konsolidaciji tržišta stanova, daje poticaje iznajmljivačima i radi na podizanju cijene i kvalitete stambenog prostora u gradovima istočne Njemačke.
Porastom konkurentnosti Leipziga u nacionalnom i internacionalnom smislu, jačanjem automobilske industrije, sajamskim i sveučilišnim funkcijama te pogodnostima kvalitete, raznovrsne ponude i niske cijene iznajmljivanja stambenog prostora migracije iz okolice u grad će vjerojatno biti još intenzivnije. Cijena kvadratnoga metra stambenog prostora u Leipzigu ne prelazi 4,5 eura, što je u usporedbi s npr. Muenchenom više nego dvostruko jeftinije (sl. 6.).
Sl.6. Cijena iznajmljivanja stanova (m²) u odabranim njemačkim gradovima 2004.
Izvor: Der Leipzig Atlas, 2005.
Poseban fenomen u obnovi stambenih objekata u Leipzigu imaju stanovi nastali preobrazbom starih industrijskih četvrti. Početak stanovanja u njima vezan je za New York 1950ih, kad umjetnici u napuštenim industrijskim zgradama počinju otvarati ateliere, a nazivaju ih ˝lofts˝. Te su zgrade pružale idealne mogućnosti: velik prostor i puno svjetla uz nisku cijenu iznajmljivanja. Primjer takve četvrti je Soho u New Yorku. ˝Loft-Living˝uskoro postaje trend u SAD-u, nedugo zatim u Londonu pa i u Njemačkoj, naprije u Kölnu i Hamburgu. Novi trend obilježavaju visoki stropovi, zidovi od stare opeke, drveni podovi, veliki prozori i sl. Ubrzo iz boemskih zgrada prerastaju u luksuzne četvrti, a stanovanje u njima postalo je trend u posljednjih nekoliko godina i u Leipzigu. Iako zauzimaju samo 0,2% stambenog prostora ili oko 600 stanova, planira se njihova daljnja izgradnja na mjestu nekadašnjih pogona tekstilne, tiskarske industrije te industrije čokolade.
Sl.7. Trgovački centar nastao obnovom nekadašnjeg industrijskog pogona (snimila Tea Lončar)
Budućnost
Daljni razvoj grada zamišljen je u pet smjerova (razvojnih clustera): biotehnologija, automobilska industrija, financije, zaštita okoliša i obrazovanje. Temelji za njihovo ostvarenje stvarani su od vremena nastanka grada, s posebnim naglaskom na zadnjih 15 godina. Osim rasta broja zaposlenih u automobilskoj industriji, 2003. otvoren je Biocity-tehnološki park, najmoderniji park takve vrste u Njemačkoj, u kojem djeluje 500 znanstvenika. Uključivanjem u europsku ICE mrežu brzih željeznica, naglašeno je prometno značenje grada za cijelu srednju Europu. Osim toga, sve je jača i njegova sveučilišna funkcija, koja nakon ujedinjenja ponovo poprima internacionalno značenje (35 000 studenata na 14 fakulteta).
Jochann Wolfgang von Goethe nazvao ga je malim Parizom. Može li se Leipzig mjeriti s velikim europskim i svjetskim metropolama, pokazat će budućnost, ali sa sigurnošću možemo reći da će prema njoj i dalje ići kao most europskog istoka i zapada.
Nema komentara:
Objavi komentar