U petak, 24. srpnja 2009., u 80. godini života, napustio nas je prof. dr. sc. Josip Riđanović. Prof. Riđanović rođen je 28. listopada 1929. godine u Kotoru (Muo), gdje je završio pučku školu i potom gimnaziju 1948. godine. S rodnom Bokom Kotorskom ostaje vezan cijeli život, svake joj se godine vraća te je aktivan na očuvanju hrvatskog identiteta i kulture na tim prostorima.
Preko 55 godina prof. Riđanović dio je hrvatske geografije. Diplomirao je 1953. na Geografskom odjelu PMF-a u Zagrebu, a godinu dana kasnije izabran je za asistenta u Geografskom zavodu. Doktorirao je 1963. godine obranivši disertaciju pod naslovom Orijen – prilog poznavanju reljefa primorskih krških planina. Za docenta je izabran 1965., za izvanrednog profesora 1972., a za redovitog profesora 1978. godine. Znanstvena karijera prof. Riđanovića svakako je obilježena doktorskom disertacijom nakon koje je dobio stipendiju Humboldtove zaklade s kojom je boravio akad. godine 1966./1967. na znanstvenom usavršavanju iz hidromorfologije u Würzburgu kod čuvenog profesora Büdela. Kasnije, već kao redoviti profesor imao je čast boraviti 1984. godine kod jednako čuvenog profesora Kellera u Freiburgu im Breisgau u sklopu Međunarodnoga hidrološkog programa (IHP). Suradnja s poznatim njemačkim znanstvenicima nesumljivo je pomogla oblikovanju hidrogeografije u Hrvatskoj. Tako je prof. Riđanović 1989. godine objavio sveučilišni udžbenik Hidrogeografija, prvi sveučilišni udžbenik iz te geografske discipline u Hrvatskoj, koji je 1993. godine doživio i drugo izdanje.
U svom znanstvenom radu prof. Riđanović isprva se bavi geomorfologijom, ponajviše krških krajeva, primjenjujući klimageomorfološki pristup. Ubrzo se usmjerava na istraživanje značenja vode u geografskom kompleksu, istražujući u širokom spektru tema od vode kao prirodnogeografskog elementa i čimbenika do problema očuvanja vodnih resursa i vodoopskrbe, kao i hrvatskim Jadranom. U sklopu projekta Geomorfološko kartiranje Republike Hrvatske radio je na zadatku Hidrogeografska diferencijacija Republike Hrvatske. Objavio je preko 70 znanstvenih radova, odnosno priopćenja na domaćim i inozemnim skupovima (Würzburg, Tübingen, Saarbrücken, Dresden, Leipzig, Varšava, Krakov, Sofija, Plovdiv, Budimpešta…), te objavio veći broj stručnih i popularno-znanstvenih radova. Ostvario je plodnu suradnju i s mnogim domaćim institucijama, primjerice Hrvatskim vodama, upravom NP Plitvička jezera, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža.
U nastavničkom radu zaslužan je za uvođenje i unaprjeđivanje kolegija Hidrogeografije i Geografije mora u studij geografije. Poznat je i kao neumorni terenac. Njegova krilatica je ostala do danas: Znanje u glavu ulazi per pedes! Njegova osebujna, nekonvencionalna, kreativna i živa predavanja i danas se prepričavaju među geografima. Prof. Riđanović je za radnoga vijeka sudjelovao u radu svih tijela na matičnom fakultetu, bio je pročelnik Geografskog odjela (1968.-1970. i 1972./73.) te član Savjeta PMF-a (1959.-1961.). Bio je glavni i odgovorni urednik odsječkoga znanstvenog časopisa Acta Geographica Croatica (1989.-1993.). Svojim odlaskom u mirovinu 2000. godine nije prestao s radom, već je i nadalje nastavio kritički pratiti literaturu na svom području te je aktivno sudjelovao i na 4. hrvatskom geografskom kongresu, održanom u Poreču 2007. godine.
Nema komentara:
Objavi komentar